Medici.com

Profesore Tahiroviću odgovorni ste urednik časopisa Acta Medica Academica, koji je nedavno izašao iz štampe. Da li se radi o starom ili novom časopisu?

Acta Medica Academica je sljedbenica časopisa „Radovi", Odjeljenja medicinskih nauka ANUBIH, koji je osnovan davne 1953. godine. U to vrijeme uz Medicinski Arhiv bio je jedini medicinski časopis u BiH. „Radovi" su izlazili redovno i sva izdanja nalaze se u biblioteci ANUBIH. Nažalost, časopis nije bio indeksiran, tako da objavljeni radovi u njemu nisu u potrebnoj mjeri bili dostupni domaćoj i stranoj medicinskoj javnosti, što je za autore članaka, a i za sam časopis sigurno bila velika šteta.

Međutim, vremena su se promijenila i ukazala se potreba da se Časopis osavremeni, što je zahtijevalo prije svega izmjenu politike Časopisa, a shodno tome uslijedile su i suštinske izmjene, tako da danas imamo Časopis koji ima dobre preduvjete da u dogledno vrijeme bude uvršten u priznate međunarodne baze podataka, tj. da bude indeksiran. To će omogućiti da radovi objavljeni u njemu budu dostupni i međunarodnoj javnosti. U izradi nove koncepcije Časopisa koristili smo vlastita, ali i tuđa pozitivna iskustva, prihvatili smo kriterije Međunarodnog odbora urednika medicinskih časopisa što sve skupa daje realne izglede da će se postavljeni ciljevi u razumno vrijeme ostvariti.

Medici.com

Šta je to indeksiran časopis i šta uopšte znači za jednu zajednicu imati takav časopis?

Dobro je da ste mi postavili to pitanje. Prije nego što Vam na njega odgovorim moram napomenuti da sam prije nekoliko godina sproveo jednu anketu među studentima pete godine Medicinskog fakulteta, ljekarima na stažu, specijalizantima, specijalistima i studentima postdiplomskog studija, sa pitanjima koja su se odnosila na medicinske časopise. U toj anketi bila su i Vaša dva pitanja. Rezultati te ankete bili su poražavajući, tako da ih nisam smio ni objaviti, jer se nekako u to vrijeme navršavala 25. godišnjica postojanja Medicinskog fakulteta i objavljivanje tih podataka ne bi bilo afirmativno za taj jubilej. Situacija u tom pogledu sada je nešto bolja. Da Vam odgovorim na Vaša pitanja. Indeksiran časopis, znači da je evidentiran u indeksnim bazama, ili tzv. sekundarnim medicinskim publikacijama. Naravno, među indeksnim bazama postoje one prestižne, koje radovima objavljenim u časopisima koji su u njima indeksirani pružaju bolju vidljivost tj. maksimalnu dostupnost svjetskoj naučnoj javnosti i kritici, i naravno one koje su manje prestižne, manje selektivne i koje samim tim i manje pružaju.

Na drugo pitanje ću Vam odgovoriti na taj način što ću citirati prof. dr. Matka Marušića, glavnog i odgovornog urednika uglednog časopisa Croatian Medical Journal, koji kaže „Imati časopis indeksiran u najselektivnijim bazama podataka prestižnije je i vrednije nego u sportu osvojiti najviše naslove. Sport govori o fizičkoj snazi, vještini i izdržljivosti, a uspješna znanost o kulturi i civilizaciji". Mislim da bi u Bosni i Hercegovini oni koji vode računa u bilo kojem pogledu o naučnim časopisima, bilo koje vrste ovo trebali imati na umu.

Medici.com

Molim Vas konkretnije objasnite našem čitateljstvu koji preduslovi se moraju ispuniti da bi časopis bio indeksiran?

Indeksne baze pokazuju interes za svakim kvalitetnim časopisom, pogotovo za časopisima iz zemalja u razvoju, ali u njihovoj selekciji odlučujući faktor je kvalitet objavljenih radova. Gledano s aspekta naše zemlje to je glavni problem, jer nije za očekivati da sa ovih prostora imamo visok broj kvalitetnih radova, s obzirom da su ulaganja za nauku minimalna i kada se ista troše bez ikakve koncepcije i postavljenih ciljeva. Druga je stvar gdje nas vodi politika zaobilaženja nauke, čak i u onim segmentima gdje se to ne bi smjelo očekivati, ili što je u našoj zemlji nauka dospjela u ruke onih koji se nikada istinski nisu naukom bavili. U osnovi glavni problem je u tome što kod nas na nivou države niko ozbiljno ne vodi računa o nauci. Taj problem bi se mogao elaborirati sa različitih aspekata i to može biti predmet nekog drugog razgovora.

Medici.com

Ali kako onda mislite u takvim uslovima stvarati časopis za koga očekujete da bi mogao biti u dogledno vrijeme indeksiran?

Stvaranje kvalitetnog časopisa u našim uslovima je zaista teško. Dva glavna problema su, nedostatak kvalitetnih radova i malo relevantnih recencenata. Međutim, ne treba biti pesimista i pomiriti se s postojećim stanjem. Da Vam pokušam odgovoriti na Vaše pitanje. Časopis Acta Medica Academica je tako koncipiran da interes za objavljivanje radova u njemu mogu naći stručnjaci različitih područja biomedicinskih nauka. U tom miljeu jedan broj istraživača ima relativno dobre uslove za bavljenje naučnim radom. Ovdje prije svega mislim na klinička istraživanja, jer se ista stvaraju u medicinskim ustanovama koje imaju zadovoljavajuću opremu neophodnu za pružanje zdravstvene zaštite, a koja se može koristiti i u naučne svrhe, naravno ako za takav rad postoji razumijevanje institucije i zainteresiranost zaposlenih. Ne treba zaboraviti da stručni i naučni rad kliničara u svijetu predstavlja jedinstvenu cjelini, jer taj koncept kliničkog rada omogućuje bolje sagledavanje i približavanje aktuelnim zdravstvenim problemima. Kod nas je taj put već donekle uhodan i ima tendencu porasta, tako da je za očekivati da će i u našoj sredini u narednom periodu naučni rad biti nezaobilazan dio kliničke prakse. Tome u prilog ide i činjenica da je sve manje onih koji su doskora na ovaj, ili onaj način, naučni rad na klinikama omalovažavali, ili koji su ga loše predstavljali. Mi smo se u redakciji Časopisa dogovorili da se angažujemo na pribavljanju vrijednih radova, prije svega sa naših prostora, ali i sa šireg područja, da ako je potrebno autorima u prerecenzijskom postupku pomognemo oko oblikovanja rada i da za njihove radove obezbijedimo kompetentne i poštene recenzije. Naši recenzenti su uglavnom iz inostranstva koji imaju najmanje tri rada objavljena u časopisima koje indeksira Current Contents iz područja koje obrađuje rad kojeg trebaju recenzirati. Kada rad bude objavljen, mi recenzentu koji je recenzirao rad, šaljemo obavezno PDF format toga rada i jedan primjerak Časopisa. Na taj način povezujemo naše autore sa uglednim stručnjacima iz njihove struke. Na internet portalu Acte Medice Academice nalazi se i elektronska verzija Časopisa sa punim tekstom objavljenih radova i svako zainteresovan može ih pogledati. Pored toga, upućujući na elektronsku verziju Časopisa nastojimo da svaki rad objavljen u našem Časopisu dođe do onih kolega koji bi mogli biti zainteresovani za njega. Taj put stvaranja časopisa u početku je dosta naporan, a izgleda i dug. Međutim, ako za autore imate mlađe ljude koji svoj klinički rad ne odvajaju od naučnog, nego ga naučnim sagledavanjem pokušavaju unaprijediti, koji odlično sagledavaju postojeću situaciju, koji žele promjene i nezaostajanje za svojom generacijom u svijetu, koji ne trče za kvantitetom nego za kvalitetom i koji žele istinsko napredovanje, rezultati pomaka će vrlo brzo biti vidljivi. Mi pokušavamo mladim kolegama ukazati na puteve koji će ih izvući iz anonimnosti, na rad koji će ih povezati sa svijetom i koji će i njima kao pojedincima, a i široj zajednici obezbijediti daljnje napredovanje. Nije rijetko da nam se već sada autori zahvaljuju na sugestijama i dobijenim recenzijama, da se hvale da su dobili dobre recenzije i da ističu da su kroz recenzentski postupak mnogo naučili. To je put kojim smo krenuli i kojim ćemo ići, jer na taj način pored dobijanja kvalitetnih radova vršimo i edukaciju autora i sa njima uspostavljamo dobru saradnju.

Medici.com

Čime se mjeri kvalitet medicinskih časopisa?

Kvalitet medicinskog časopisa mjeri se time koliko je dostupan stručnoj i naučnoj medicinskoj javnosti, a tome najviše doprinosi njegova uključenost u prestižne međunarodne bibliografske baze podataka (indeksiranost) i od citiranosti autora radova koji su u njemu objavljeni.

Međutim i druga obilježja, koja proizlaze iz izdavačko-uredničke politike časopisa, također se koriste za procjenu njegova kvaliteta. To su prije svega redovnost izlaženja, kvalitet sastava Redakcije i Izdavačkog savjeta, postojanje uredničkih dokumenata (upute autorima, formular za recenziju, formular za izjavu o autorstvu, formular za izjavu o nepostojanju sukoba interesa, protokol zaprimljenih radova, registar recenzenata), trajna edukacija urednika, jezik na kojem su objavljeni radovi, zatim broj pretplatnika, njegova zastupljenost u medicinskim bibliotekama itd. Procjena postojanja ovih obilježja i njihovog kvaliteta prvenstveno se koristi za tek osnovane časopise, a njihovo ispunjavanje uz poštivanje principa čestitosti uredničkog posla omogućava za nekoliko godina gotovo siguran ulazak u međunarodne bibliografske baze podataka. Pored toga, njihovo dosljedno ispunjavanje trebalo bi biti preduvjet za dobijanje državnih financijskih sredstava neophodnih za izdavanje časopisa.

Medici.com

Gdje je po Vašem mišljenju izlaz iz postojeće situacije kad je u pitanju medicinska periodika?

Prvo bi trebalo sagledati šta su glavni uzroci ovakvog stanja. Njih nije teško identificirati, jer se veoma jednostavno mogu prepoznati. Treba početi od početka, a to prije svega podrazumijeva izradu jasne platforme na nivou države o nauci i naučnoj periodici iz koje će se vidjeti putevi kojim bi trebali ići. Da bi se to postiglo nauku treba odvojiti od političara i prepustiti je onima koji se njome bave, te temeljno promijeniti dosadašnji način njenog finansiranja. Kasnije kao neophodnost se nameće rješavanje problema kvalitetnog uređivanja naučne periodike. Naime, oni koji o tome odlučuju treba da znaju da uređivanje i izdavanje jednog kvalitenog časopisa nije jednostavan posao, da taj posao ne smije biti zasnovan na entuzijazmu pojedinca, da treba da ga obavlja tim eksperata i da je kod nas već došlo vrijeme da taj posao treba da bude profesionaliziran. U svakom slučaju dosadašnju izdavačku i uređivačku politiku treba mijenjati, ali prije toga treba da znamo šta hoćemo i šta možemo.

Medici.com

Uvaženi profesore Tahiroviću, lijepo bih Vas zamolila da prokomentarišete i date svoje mišljenje o pojavi časopisa „Medici.com" na našim prostorima.

Iskreno da Vam kažem pojava Medici.com-a je za mene bila prijatno osvježenje i iznenađenje. Sadržaj i koncepcija časopisa je jedinstvena jer predstavlja u pravom smislu medicinsku komunikaciju zdravstvenih sistema država bivše Jugoslavije i uspješnu medijsku podršku pozitivnim dešavanjima u zdravstvu uopšte. Medici.com spada u red stručno edukativnih publikacija koji spaja nauku, struku i praksu. Po meni ideja je originalna i u pravo vrijeme. Moja sugestija bi bila jačati nepristrasnost u uređivačkoj pripremi tekstova, pojačati i podići nivo kriterijuma u recenziji te težiti ka indeksaciji u svjetskim priznatim indeksnim bazama.