- Stabilni izvori finansiranja zdravstvene zaštite osiguranih lica, prije svega, podrazumijevaju dosljednu primjenu Zakona o doprinosima i nekih drugih zakona, odnosno eliminaciju zloupotreba kod primjene Zakona. O ovome smo govorili u više navrata, posebno o pojavama zloupotreba kod primjene najniže osnovice za obračun doprinosa, pojavama rada na crno i slično. U vezi sa tim smo pokrenuli inicijativu za izmjene i dopune Zakona o doprinosima i nadamo se pozitivnom ishodu koji bi za Fond značio povećanje prihoda za oko 40 miliona KM.

Što se tiče komparativnih podataka, Republika Srpska ima najniži iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po glavi stanovnika. U Federaciji BiH i Srbiji, prosječan doprinos po glavi stanovnika viši je za oko 60 % nego u RS, a u Hrvatskoj za više od četiri puta. Više je razloga ovakvom stanju, pored ostalih, to je visok procenat neosiguranog stanovništva i veliki broj kategorija osiguranika kod kojih je prosječan doprinos višestruko niži od prosječnog troška.

- Razmišljali smo o potrebi reagovanja jer su iznesene brojne netačne informacije. Međutim, procijenili smo da su one posljedica nerazumijevanja suštine zdravstvenog sistema, a kada neko ne razumije, na njega se ne možete ni ljutiti. Smatramo da su rezultati koje smo do sada postigli najbolji demanti i da većina radnika u zdravstvu to zna. Navešću samo neke, koji se direktno tiču zdravstvenih radnika: uz pomoć Vlade i vlastitim uštedama u prošloj godini smo obezbijedili vanredna sredstva iz kojih su zdravstvenim radnicima isplaćene sve zaostale plate i uplaćeni svi dugovi za poreze i doprinose; investirali smo značajna sredstva u projekte čija je realizacija omogućila da se više usluga radi u našim ustanovama i da novac ostaje njima, umjesto da se plaća ustanovama izvan RS; obezbijedili smo adekvatnu snabdjevenost zdravstvenih ustanova lijekovima i drugim strateškim materijalom; povećali smo ugovorena sredstva svim zdravstvenim ustanovama za 15 % itd.

Što se tiče plata radnika Fonda, one nisu povećavane još od 1998. godine i svakodnevno sam suočen sa opravdanim zahtjevom Sindikata radnika Fonda za povećanje plata. Inače, visina sredstava namjenjena za finansiranje službe Fonda je limitirana odlukom Vlade i za svaku narednu godinu procenat učešća tih sredstava u ukupnom prihodu se smanjuje. Prozivanje u vezi sa nabavkom potrošnog materijala, rukavica, hirurških konaca i slično, takođe je neargumentovano jer taj materijal nabavljaju zdravstvene ustanove, a ne Fond.

Ipak, koristim se ovom prilikom da izrazim svoj stav o nedopustivo niskoj odgovornosti za javno iznesene informacije. Rad Fonda je potpuno javan, svaki podatak je dostupan i nema potrebe za improvizacijama i neistinama. Možda sam nerealan, ali ipak očekujem da će oni koji su iznijeli ove dezinformacije uputiti Fondu izvinjenje, što bi s njihove strane bilo korektno, kao i to da će se u budućim javnim istupima potruditi da za svoje tvrdnje pribave argumente i da ne manipulišu nezavidnim položajem zaposlenih u zdravstvu.

- U odgovoru na jedno od prethodnih pitanja rekao sam da je iz doprinosa za zdravstveno osiguranje koji se plaća po sadašnjim stopama, uz evidentne pojave kršenja Zakona o doprinosima i uz visok procenat neosiguranog stanovništva, nerealno očekivati da se sve finansira iz prihoda Fonda. Međutim, Vlada, Ministarstvo zdravlja i mi u Fondu znamo gdje su uzroci problema i u kojem pravcu treba djelovati kako bismo obezbijedili finansiranje propisanih prava iz zdravstvenog osiguranja i stvorili uslove za poboljšanje materijalnog položaja zdravstvenih radnika.

U narednom periodu očekuju nas značajne aktivnosti u vezi sa dimenzioniranjem zdravstvenih kapaciteta prema odgovarajućim standardima, rješavanjem problema dvojne prakse, smanjenjem neracionalne potrošnje, suzbijanjem pojava zloupotreba Zakona o doprinosima, većim uključivanjem lokalnih zajednica i povećanjem njihove odgovornosti za funkcionisanje zdravstvene zaštite na njihovom području, realnijim planiranjem troškova za kategorije osiguranika za koje se doprinos plaća iz budžeta, većom kontrolom i smanjenjem troškova liječenja izvan RS. Prema našim procjenama, u ovome se nalazi rezerva od oko 140 miliona KM, koja će omogućiti da budu isfinansirana nova prava iz zdravstvenog osiguranja i da zdravstvene ustanove dobiju prihod koji će im omogućiti bolje uslove poslovanja i bolji standard zaposlenih.

Pored ovoga, očekuje nas realizacija nekoliko strateških investicija, među kojima posebno želim da istaknem uvođenje jedinstvenog informacionog sistema u zdravstvu što će omogućiti bolju komunikaciju unutar sistema, ali i doprinijeti značajnom smanjenju ukupnih troškova. Tu je svakako i projekat tzv. elektronskog zdravstva koji će umnogome doprinijeti većem kvalitetu i efikasnosti rada.