Poslednje uneseno:
-
12:40 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Riječ urednika
„Dok tapkaju tiho kapi guste kiše, minut svakog časa nestaje sve tiše...A ja pustih dugu da ode bez boja, ne slutih da čežnju krije duša moja.Ko biljka na suncu tražila je spas, ne razabrah reči, prebrz beše kas.Al’ tako mi dana okupanog tog, sad razumem slovca, sad mi jasan zov!No, iščeze duga i minuti svi, bespovratni behu kišni časi ti.Zato svaki minut bojim duge luk i ne dam da nestane kao onaj put!“(Jovana Pušac)
Opomena. Baš tako bi se moglo nadjenuti ime ovom lirskom izrazu. Kao prst na čelo, koji bi nam trebao vrlo često, u trenucima kajanja i preispitivanja - da li smo mogli učiniti nešto, uložiti napor više, pa dati sopstvenom životu kakav sopstveni doprinos, promijeniti učmali tok stvari, podići glavu gore i hrabro se uhvatiti u koštac sa stvarnošću?! Ili smo dovoljno učinili, dovoljno se potrudili, jer život je, prema nekima, kao rijeka, te i nije važno šta nas sve to poslije vira čeka...
No, istina, važno nam je šta nas sve to u ovom jubilarnom 30-om broju Medici.com-a čeka:
Datum 15. novembar 1978. godine, će zauvijek ostati uknjižen u rodni list Medicinskog fakulteta u Banjaluci. Svoj 30-i rođendan Medicinski fakultet je svečano proslavio istog tog dana, 2008. godine u prepunoj sali Kulturnog centra Banski dvor, u istoj onoj sali u kojoj su daleke 1978. godine, novembra mjeseca, počela i prva predavanja...
A Lekarska komora Srbije je nakon 63. godine 22. oktobra svečano u Domu Narodne skupštine dodijelila ljekarima prve licence za rad. „Biti lekar, znači odoleti iskušenju i uverenju da je onaj ko pomaže iznad onoga kome je pomoć potrebna, a tu spoznaju o nesuperiornosti svoje funkcije moraju imati i političari, jer biti lekar veliko je to, ali to znači i odoleti iskušenju, jer zbog toga što je neko lekar ili predsednik ne znači da je iznad drugih", istakao je Boris Tadić, predsednik Srbije u svom nadahnutom obraćanju ljekarima.
U ovom broju donosimo bogat sadržaj vezan za Svjetski dan šećerne bolesti 14. novembar, pod motom „Ujedinjeni protiv dijebetesa" obilježen i u Republici Srpskoj mnogobrojnim javnim manifestacijama u svim regionalnim centrima.
Predstavljamo vam Institutut za neurohirurgiju KC Srbije koji je 31. oktobra obilježio 55 godina svoga postojanja.
I naposljetku, Medici.com Vam želi mnogo sreće i mnogo zdravlja za trenutke novogodišnjih slavlja! I naravno, budimo na vezi dok bojimo dugu najveselijim bojama!
Iskreno, Vaš Medici.com
Vaš glavni urednik,
prim. dr Momir Pušac
Detaljnije...
-
12:36 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Zdravstvo
Studijsko putovanje
Sistem kvaliteta u zdravstvu Francuske
U okviru realizacije projekta "Jačanje institucionalnih kapaciteta agencija za kvalitet u BiH", kojeg finansira EU, šestočlana delegacija BiH boravila je sredinom novembra u Francuskoj. Studijsko putovanje je organizovano s ciljem upoznavanja sa organizacijom zdravstvenog sistema Francuske, sa akcentom na institucionalnu organizaciju sistema kvaliteta zdravstvene njege i postupak certifikacije i akreditacije.
Za razliku od drugih zemalja EU, u Francuskoj je certifikacija zdravstvenih ustanova obavezna. Obaveznost certifikacije, kako je objašnjeno, pretpostavlja prosječne zahtjeve kako bi ih mogle dostići i "najlošije" ustanove. Dobrovoljnost, s druge strane, pretpostavlja postavljanje visokih zahtjeva u postupku certifikacije, koje objektivno ne mogu dostići svi.
Detaljnije...
-
12:33 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Zdravstvo
30 godina Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci
Još uvek na istoj adresi
Subota, 15. novembar 2008. godine. Medicinski fakultet u Banjaluci slavi 30 godina svoga postojanja i opstajanja. Lep jubilej i zavidno trajanje. Rođendansko slavlje upriličeno je svečanom akademijom u prepunoj sali Kulturnog centra Banski dvor (u istoj onoj sali u kojoj je daleke 1978. godine, novembra meseca, održana svečanost povodom otvaranja Medicinskog fakulteta u Banjaluci).
Prisutne je pozdravila dekan Medicinskog fakulteta, prof. dr Zdenka Krivokuća, rekavši da je fakultet za 30 godina rada i postojanja iznedrio 1.759 doktora medicine, 647 specijalista raznih profila, 121 magistra medicinskih nauka, 72 doktora medicinskih nauka, 156 doktora stomatologije i 150 farmaceuta. Ovim grandioznim brojkama pretočenim u medicinske stručnjake, Medicinski fakultet je dao izvanredan doprinos zdravstvu u Republici Srpskoj.
Detaljnije...
-
12:30 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Zdravstvo
Svjetski dan borbe protiv dijabetesa, 14. novembar
Ujedinjeni protiv dijabetesa u RS
U svijetu danas živi više od 250 miliona osoba sa šećernom bolešću, a tokom sljedećih 20 godina se očekuje porast na više od 380 miliona, što govori o globalnoj pandemiji dijabetesa. Svake godine od šećerne bolesti oboli novih 7 miliona osoba a umre 3,8 miliona, čija se smrt može neposredno ili posredno povezati sa šećernom bolešću. Svakih 10 sekundi umire jedna osoba sa šećernom bolešću, a dvije osobe razviju šećernu bolest. Sedam od deset zemalja sa najvećim brojem osoba koje boluju od šećerne bolesti nalaze se u skupini zemalja u razvoju. U 2025. godini 80% bolesnika nalaziće se u zemljama sa niskim ili srednje niskim prihodima. Godišnje oko 70 000 djece mlađe od 14 godina razvijaju šećernu bolest tipa 1.
Detaljnije...
-
12:28 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Zdravstvo
Koliko znamo o raku grlića materice i šta činimo na prevenciji
Prof. dr Nenad V. Babić, nacionalni koordinator za reproduktivno zdravlje, izvršni direktor Sektora za zdravstvo, Fonda zdravstvenog osiguranja RS
Rak grlića materice
Rak grlića materice razvija se u dijelu materice koji se otvara u rodnicu. Rak nastaje kada dođe do promjena ćelija grlića (vrata) materice i kada počne njihov nekontrolisani rast. Na veliku sreću, od početnih promjena ćelija do razvijenog stadijuma raka grlića materice prođe mnogo godina. Ti rani stadijumi bolesti, prije nego se razvije rak, liječe se veoma uspješno i lako.
Detaljnije...
-
12:25 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Farmacija
Remedica Ltd.
Zdravlje, napredak nauke i stalna edukacija
Remedica Ltd. je jedan od vodećih proizvođača farmaceutskih proizvoda. Pod svojim današnjim, dobro poznatim imenom, kompanija posluje od 1980. godine. Sedište kompanije nalazi se na Kipru, državi članici Evropske unije od 2004. godine, gde se – za sada – nalaze i svi proizvodni pogoni.
Detaljnije...
-
12:23 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Farmacija
Dr. Darko Počanić, voditelj koronarne jedinice Kliničke bolnice «Merkur» u Zagrebu
Liječenje erektilne disfunkcije
Erektilna disfunkcija je učestalo i obično nepotpuno dijagnostikovano oboljenje.Trenutno više od šest miliona muškaraca širom planete pati od erektilne disfunkcije. Očekuje se dupliranje ovog broja do 2025. godine. Muškarci se vrlo teško odlučuju da traže stručnu medicinsku pomoć, pa se procjenjuje da samo jedan od deset muškaraca sa erektilnom disfunkcijom prima adekvatnu terapiju. Naravno, priča o seksualnom zdravlju pripada sferi intime svakog čovjeka. Ali kada je riječ o poremećajima očekivanih prirodnih funkcija, ne treba ih se stiditi i kriti ih, jer se onda gubi i prilika za liječenje.
Detaljnije...
-
12:20 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Zdravstvo Srbije
Lekarska komora Srbije, nakon 63 godine
Licenca je za svakog lekara čast, ali i obaveza
Prva licenca dodeljena je dr Tatjani Radosavljević, predsedniku Komore, druga prof. dr Tomici Milosavljeviću, ministru zdravlja, treća prof. dr Vojku Staniću, predsedniku Srpskog lekarskog društva. Među prvih 10, licence su dobili i general-major prof. dr Miodrag Jevtić, načelnik VMA, prof. dr Milan Antonić, predsedenik Skupštine LKS, dr Goran Bulatović, predsedenik Upravnog odbora LKS i predsednik Regionalne komore Vojvodine, prof. dr Miroslav Vukosavljević, predsednik Regionalne komore Beograda, dr Nevena Karanović i dr Tomislav Stantić, državni sekretari za zdravstvo.
Detaljnije...
|
|
|
|
|
|
Životinje prijatelji zdravlja |
 Kada smo pokrenuli rubriku Zdravlje je najveće bogatstvo, pisali smo fi gurativno da nam je zdravlje najveći prijatelj u životu. A onda su uslijedile priče iz različitih uglova o "kultu" zdravlja koje je priroda podarila ljudskom biću. Njegov racio koji ga izdvaja od ostalih živih jedinki na planeti Zemlji, upravlja tim zdravljem i u zavisnosti od nivoa razvijenostiprosvije ćenosti našeg vlastitog uma imamo nijanse zdravlja u jednom životnom vijeku. Ali da li smo razmišljali da je stoljećima dug zajednički život, učinio od pasa i ostalih ljubimaca-životinja, takođe naše najiskrenije, najvjernije prijatelje u životu. A vezu između prijatelja i zdravlja, kao što smo rekli na početku ovog teksta. već smo opisivali i razotkrivali sa različitih strana. Sada želimo da vam približimo neke činjenice i iskustva kao odgovor na pitanje - kako to životinje mogu biti prijatelji čovjekovog zdravlja?
Priča o psećoj privrženosti i ljubavi prema čovjeku je bezbroj. Ništa manje onih koje govore o sjajnom životinjskom sluhu, njuhu, osjećaju za orijentaciju ili "moći" da osjete zemljotres, cunami i druge elementarne nepogode. Međutim, slučaj ženke dalmatinca privukao je pažnju zbog nečeg, naizgled nevjerovatnog. Naime, ova kućna ljubimica je mjesecima lajala, režala i pokušavala da ugrize mladež na nozi svoje vlasnice. Nije prestajala ni kada je bio pokriven odjećom. Kada se vlasnica najzad obratila ljekaru dijagnoza je glasila - rak kože. Operacija je uspješno obavljena, a pomenuta ženka dalmatinca izgubila je svako interesovanje za gazdaričinu nogu.
Od trenutka kada je ova priča objavljena u medicinskom časopisu The Lancet, slučaj je zainteresovao naučnike i ljekare. Još više kada su slični primjeri počeli da stižu i s drugih strana. Da bi razuvjerili skeptike koji su tvrdili da se radi o pukim slučajnostima stručnjaci kalifornijske fondacije Pine street, davali su izdresiranim labradorima da mirišu urin zdravih osoba i pacijenata oboljelih od kancera. Eksperiment je pokazao nevjerovatne rezultate. Psi su gotovo nepogrešivo, s procentom od 97 odsto otkrivali osobe oboljele od kancera. Vrlo brzo slično istraživanje sprovedeno je i u bolnici Amersham u Engleskoj i objavljeno u prestižnom časopisu British Medical Journal. Ovo je, izgleda, razoružalo i najljuće skeptike. Ne samo da su dresirani psi gotovo nepogrešivo razlikovali mokraću zdravih osoba od onih s tumorom, već je jedan od mješanaca među zdravim učesnicima eksperimenta otkrio osobu s kancerom bubrega u početnoj fazi koji je promakao ljekarima i opsežnim analizama. Cilj ovih istraživanja je da ubrzaju projekat stvaranja vještačkog nosa kojim bi se na siguran i neinvazivan način na vrijeme dijagnostikovao kancer. Naučnici su dalje, dokazali da je njuh pasa hiljadu puta osjetljiviji od ljudskog. Njihov osjećaj za miris je toliko jak da u urinu mogu da osjete svaki molekul koji je proizvod patološke promjene organizma.
ZAPISANO U GENIMA Da su psi u stanju da savršeno razlikuju i pamte mirise, možda najbolje potvrđuju slučajevi izgubljenih pasa koji su uspjeli da naću put do kuće vlasnika. Zapamćen je primjer Bobi ženke škotskog ovčara, koja je od Indijane do svoje kuće u Oregonu za šest mjeseci prešla 4.105 kilometara. Sposobnost pasa da se savršeno orijentišu i pronađu željeni put, biolozi objašnjavaju nekom vrstom mentalne mape sačinjene od mirisa, vizuelnih elemenata, pozicije Sunca i zvijezda i klimatskih elemenata. Na ovome se naravno ne završava lista neobičnih životinjskih sposobnosti. Zna se da mnoge mogu da naslute zemljotres, cunami ili vulkansku erupciju. Zahvaljujući zmijama koje su iznenada prekinule zimski san i stoci koja je počela čudno da se ponaša, stanovnici jednog kineskog grada su 1975. godine izbjegli posljedice zemljotresa jačine 7,3 stepeni Rihtera. Da su poslušali slonove koji su 2004. godine počeli da bježe u više zone, mnogi od stanovnika Šri Lanke, Indonezije i Maldiva izbjegli bi smrtonosni cunami. Italijanski etolog s univerziteta u Udinama Rober Markseni objašnjava ovakve reakcije životinja,
- Zemljotresima i vulkanskim erupcijama prethode vibracije terena i bombardovanje radiotalasima niske frekvencije koje ljudsko uho ne može, ali zato životinjsko može da čuje. Osim toga, životinje osjećaju miris gasova koje prije potresa ispušta Zemlja, kao i promjenu u njenom magnetnom polju. Što se misterije tiče u vezi sa migratornim vrstama (ptice, lososi, kitovi) stručnjaci se slažu da je put kojim se ove vrste kreću upisan u njihov genetski kod.
Dovoljno razloga da o životinjama i našim kučnim ljubimcima povedemo više računa, i ponekad sasvim ozbiljno shvatimo signale koje nam šalju. Budite sigurni da su dobronamjerni i u svoj životni spomenar slobodno, pored imena zdravlja "vječnog prijatelja" dopišite i ime svog ljubimca medu životinjama.
Anđa S. Ilić
|
|
|
|
|
|
