Poslednje uneseno:
-
12:40 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Riječ urednika
„Dok tapkaju tiho kapi guste kiše, minut svakog časa nestaje sve tiše...A ja pustih dugu da ode bez boja, ne slutih da čežnju krije duša moja.Ko biljka na suncu tražila je spas, ne razabrah reči, prebrz beše kas.Al’ tako mi dana okupanog tog, sad razumem slovca, sad mi jasan zov!No, iščeze duga i minuti svi, bespovratni behu kišni časi ti.Zato svaki minut bojim duge luk i ne dam da nestane kao onaj put!“(Jovana Pušac)
Opomena. Baš tako bi se moglo nadjenuti ime ovom lirskom izrazu. Kao prst na čelo, koji bi nam trebao vrlo često, u trenucima kajanja i preispitivanja - da li smo mogli učiniti nešto, uložiti napor više, pa dati sopstvenom životu kakav sopstveni doprinos, promijeniti učmali tok stvari, podići glavu gore i hrabro se uhvatiti u koštac sa stvarnošću?! Ili smo dovoljno učinili, dovoljno se potrudili, jer život je, prema nekima, kao rijeka, te i nije važno šta nas sve to poslije vira čeka...
No, istina, važno nam je šta nas sve to u ovom jubilarnom 30-om broju Medici.com-a čeka:
Datum 15. novembar 1978. godine, će zauvijek ostati uknjižen u rodni list Medicinskog fakulteta u Banjaluci. Svoj 30-i rođendan Medicinski fakultet je svečano proslavio istog tog dana, 2008. godine u prepunoj sali Kulturnog centra Banski dvor, u istoj onoj sali u kojoj su daleke 1978. godine, novembra mjeseca, počela i prva predavanja...
A Lekarska komora Srbije je nakon 63. godine 22. oktobra svečano u Domu Narodne skupštine dodijelila ljekarima prve licence za rad. „Biti lekar, znači odoleti iskušenju i uverenju da je onaj ko pomaže iznad onoga kome je pomoć potrebna, a tu spoznaju o nesuperiornosti svoje funkcije moraju imati i političari, jer biti lekar veliko je to, ali to znači i odoleti iskušenju, jer zbog toga što je neko lekar ili predsednik ne znači da je iznad drugih", istakao je Boris Tadić, predsednik Srbije u svom nadahnutom obraćanju ljekarima.
U ovom broju donosimo bogat sadržaj vezan za Svjetski dan šećerne bolesti 14. novembar, pod motom „Ujedinjeni protiv dijebetesa" obilježen i u Republici Srpskoj mnogobrojnim javnim manifestacijama u svim regionalnim centrima.
Predstavljamo vam Institutut za neurohirurgiju KC Srbije koji je 31. oktobra obilježio 55 godina svoga postojanja.
I naposljetku, Medici.com Vam želi mnogo sreće i mnogo zdravlja za trenutke novogodišnjih slavlja! I naravno, budimo na vezi dok bojimo dugu najveselijim bojama!
Iskreno, Vaš Medici.com
Vaš glavni urednik,
prim. dr Momir Pušac
Detaljnije...
-
12:36 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Zdravstvo
Studijsko putovanje
Sistem kvaliteta u zdravstvu Francuske
U okviru realizacije projekta "Jačanje institucionalnih kapaciteta agencija za kvalitet u BiH", kojeg finansira EU, šestočlana delegacija BiH boravila je sredinom novembra u Francuskoj. Studijsko putovanje je organizovano s ciljem upoznavanja sa organizacijom zdravstvenog sistema Francuske, sa akcentom na institucionalnu organizaciju sistema kvaliteta zdravstvene njege i postupak certifikacije i akreditacije.
Za razliku od drugih zemalja EU, u Francuskoj je certifikacija zdravstvenih ustanova obavezna. Obaveznost certifikacije, kako je objašnjeno, pretpostavlja prosječne zahtjeve kako bi ih mogle dostići i "najlošije" ustanove. Dobrovoljnost, s druge strane, pretpostavlja postavljanje visokih zahtjeva u postupku certifikacije, koje objektivno ne mogu dostići svi.
Detaljnije...
-
12:33 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Zdravstvo
30 godina Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci
Još uvek na istoj adresi
Subota, 15. novembar 2008. godine. Medicinski fakultet u Banjaluci slavi 30 godina svoga postojanja i opstajanja. Lep jubilej i zavidno trajanje. Rođendansko slavlje upriličeno je svečanom akademijom u prepunoj sali Kulturnog centra Banski dvor (u istoj onoj sali u kojoj je daleke 1978. godine, novembra meseca, održana svečanost povodom otvaranja Medicinskog fakulteta u Banjaluci).
Prisutne je pozdravila dekan Medicinskog fakulteta, prof. dr Zdenka Krivokuća, rekavši da je fakultet za 30 godina rada i postojanja iznedrio 1.759 doktora medicine, 647 specijalista raznih profila, 121 magistra medicinskih nauka, 72 doktora medicinskih nauka, 156 doktora stomatologije i 150 farmaceuta. Ovim grandioznim brojkama pretočenim u medicinske stručnjake, Medicinski fakultet je dao izvanredan doprinos zdravstvu u Republici Srpskoj.
Detaljnije...
-
12:30 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Zdravstvo
Svjetski dan borbe protiv dijabetesa, 14. novembar
Ujedinjeni protiv dijabetesa u RS
U svijetu danas živi više od 250 miliona osoba sa šećernom bolešću, a tokom sljedećih 20 godina se očekuje porast na više od 380 miliona, što govori o globalnoj pandemiji dijabetesa. Svake godine od šećerne bolesti oboli novih 7 miliona osoba a umre 3,8 miliona, čija se smrt može neposredno ili posredno povezati sa šećernom bolešću. Svakih 10 sekundi umire jedna osoba sa šećernom bolešću, a dvije osobe razviju šećernu bolest. Sedam od deset zemalja sa najvećim brojem osoba koje boluju od šećerne bolesti nalaze se u skupini zemalja u razvoju. U 2025. godini 80% bolesnika nalaziće se u zemljama sa niskim ili srednje niskim prihodima. Godišnje oko 70 000 djece mlađe od 14 godina razvijaju šećernu bolest tipa 1.
Detaljnije...
-
12:28 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Zdravstvo
Koliko znamo o raku grlića materice i šta činimo na prevenciji
Prof. dr Nenad V. Babić, nacionalni koordinator za reproduktivno zdravlje, izvršni direktor Sektora za zdravstvo, Fonda zdravstvenog osiguranja RS
Rak grlića materice
Rak grlića materice razvija se u dijelu materice koji se otvara u rodnicu. Rak nastaje kada dođe do promjena ćelija grlića (vrata) materice i kada počne njihov nekontrolisani rast. Na veliku sreću, od početnih promjena ćelija do razvijenog stadijuma raka grlića materice prođe mnogo godina. Ti rani stadijumi bolesti, prije nego se razvije rak, liječe se veoma uspješno i lako.
Detaljnije...
-
12:25 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Farmacija
Remedica Ltd.
Zdravlje, napredak nauke i stalna edukacija
Remedica Ltd. je jedan od vodećih proizvođača farmaceutskih proizvoda. Pod svojim današnjim, dobro poznatim imenom, kompanija posluje od 1980. godine. Sedište kompanije nalazi se na Kipru, državi članici Evropske unije od 2004. godine, gde se – za sada – nalaze i svi proizvodni pogoni.
Detaljnije...
-
12:23 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Farmacija
Dr. Darko Počanić, voditelj koronarne jedinice Kliničke bolnice «Merkur» u Zagrebu
Liječenje erektilne disfunkcije
Erektilna disfunkcija je učestalo i obično nepotpuno dijagnostikovano oboljenje.Trenutno više od šest miliona muškaraca širom planete pati od erektilne disfunkcije. Očekuje se dupliranje ovog broja do 2025. godine. Muškarci se vrlo teško odlučuju da traže stručnu medicinsku pomoć, pa se procjenjuje da samo jedan od deset muškaraca sa erektilnom disfunkcijom prima adekvatnu terapiju. Naravno, priča o seksualnom zdravlju pripada sferi intime svakog čovjeka. Ali kada je riječ o poremećajima očekivanih prirodnih funkcija, ne treba ih se stiditi i kriti ih, jer se onda gubi i prilika za liječenje.
Detaljnije...
-
12:20 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Zdravstvo Srbije
Lekarska komora Srbije, nakon 63 godine
Licenca je za svakog lekara čast, ali i obaveza
Prva licenca dodeljena je dr Tatjani Radosavljević, predsedniku Komore, druga prof. dr Tomici Milosavljeviću, ministru zdravlja, treća prof. dr Vojku Staniću, predsedniku Srpskog lekarskog društva. Među prvih 10, licence su dobili i general-major prof. dr Miodrag Jevtić, načelnik VMA, prof. dr Milan Antonić, predsedenik Skupštine LKS, dr Goran Bulatović, predsedenik Upravnog odbora LKS i predsednik Regionalne komore Vojvodine, prof. dr Miroslav Vukosavljević, predsednik Regionalne komore Beograda, dr Nevena Karanović i dr Tomislav Stantić, državni sekretari za zdravstvo.
Detaljnije...
|
|
|
|
|
Autor: dr med. Tatjana Kovačević – Preradović
Glavobolje su česte u dječijem uzrastu i postaju sve učestalije sa ulaskom u doba adolescencije. Prevalencija glavobolje kreće se između 37-51% kod djece pred-školskog uzrasta i postepeno raste na čak 57-82% sa uzrastom od 15 godina. Prije nastanka puberteta, dječaci se češće žale na glavobolje, dok se u adolescenciji taj odnos mijenja na štetu djevojčica.
Etiologija
Migrena je jedan od najčešćih uzroka glavobolje kako kod odraslih, tako i kod djece. U nastanku napada migrene učestvuje nekoliko faktora:
• Na eksperimentalnim životinjskim modelima dokazana je genetička pozadina migrene. Nasljeđena disfunkcija jonskih kanala, smatra se, odgovorna je za iniciranje neurovaskularnog mehanizma nastanka glavobolje. Pri uzimanju anamneze pacijenti često navode prisustvo migrene u porodici, naročito sa majčinske strane. Ukoliko ste ženskog pola i imate migrenu, vjerovatnoća da će potomstvo naslijediti migrenu kreće se oko 50%. Ako ste, pak, muškarac šansa je „svega“ 25%.
• Stimulacija mezencefalona i nukleusa n.trigeminus-a uticajima iz okoline ili emocionalnim faktorima može provocirati (jednostrani) atak migrene.
• Konačno, na periferiji čitav niz različitih biohemijskih faktora utiče na krvne sudove preko trigemino-vaskularnog refleksa. Mehanizam se aktivira putem serotonina i histamina oslobođenih iz trombocita i mastocita. Serotonin preko svojih receptora uzrokuje inicijalno kontrakciju krvnih sudova u mozgu. Pod njihovim uticajem istovremeno se povećava permeabilnost kapilara. Plazmakinini izlaze izvan vaskularnog prostora i smanjuju prag bola u periarterijalnom tkivu. Dilatacija krvnih sudova napreduje i u određenom trenutku nastala vazodilatacija prepoznaje se kao tipični pulsirajući/ probadajući bolovi. Na ovom patofiziološkom mehanizmu zasniva se i moderna medikamentozna terapija.
Niko ne može sa sigurnošću reći da li postoji veza između epilepsije i migrenskih glavobolja, koje koegzistiraju daleko češće nego se na to misli. Obje su odraz disfunkcije mozga, obje se javljaju u periodičnim napadima sa ili bez aure, obje mogu trajati produženo, ponekad danima. Preklapanje na polju terapije (pojedini antiepileptici, stare ili nove generacije, koriste i u terapiji migrenskih glavobolja) dodatno ide u prilog ovoj tvrdnji.
Definicija
Migrena se ubraja u grupu aku-tnih recidivirajućih glavobolja. The International Headache Society objavilo je kriterijume za dijagnozu migrene kod odraslih. Od tada učinjeno je nekoliko revizija pomenutih kriterijuma sa posebnim osvrtom na migrene u djetinjstvu. Jedna od tih revizija analizira iskustva iz prakse da djeca nemaju npr. uvijek jednostrane glavobolje (unilateralne), te samim tim odsustvo hemikranijalnih simptoma ne znači i isključenje mogućnosti da se kod djeteta ipak radi o migreni. The Headache Classification Committee of the International Headache Society razlikuje dvije osnovne forme; migrenu sa ili bez aure, odnosno klasičnu migrenu, gdje je glavobolja jedini simptom i komplikovanu migrenu. Oko jedne trećine pacijenata primjećuje tokom epizoda komplikovanih formi migrene dodatne otežavajuće simptome kao što su: poremećaje vida, slabost pojedinih dijelova tijela, izmjena kvalitete senzibiliteta, vrtoglavicu, abdominalne ili kardiogene tegobe. Navedeni poremećaji mogu u mnogome otežati dijagnostiku migrenskih glavobolja s obzirom da navedeni poremećaji čine ujedno sastavni dio šarolike kliničke slike mnogih oblika epilepsija, u prvom redu jednostavnih i kompleksnih parcijalnih napada.
Klinička slika
Migrena se može javiti već tokom prvih 5 godina života. U dječjem uzrastu, napadima glavobolje često prethodi recidivirajući bol u abdomenu sa ili bez mučnine i povraćanja. U rijeđim slučajevima rasprostranjena „bolest vožnje“ (mučnina i povraćanje tokom putovanja automobilom). Bez obzira na vrijeme javljanja prvih ataka, glavobolja je uvijek vodeći simptom.
Najčešće je jednostrana (kod djece i obostrana), ima pulsirajući karakter, bol je umjerenog do jakog intenziteta. Praćena je mučninom i/ili povraćanjem te preosjetljivošću na svjetlost i buku. Roditelji opisuju iznenadne promjene ponašanja djeteta; skrivanje u ormare ili tamnije dijelove stana, prekrivanje očiju rukama ili predmetima, neobične pokrete glavom ili tijelom. Bljedilo lica nerijetko se primijeti.
Komplikovane migrene praćene su i dodatnim neurološkim znacima koji nastaju unutar epizode glavobolje i mogu trajati još izvjesno vrijeme nakon što bol prođe. Najčešće se javljaju poremećaji vida gdje nastaju karakteristične promjene u vidnom polju tzv. oftalmička migrena.
Većina odraslih prepoznaje promjene kao sastavni dio glavobolje. Djeca, pak, reaguju strahom i nesigurnošću, traže zaštitu majke ili se drže za dijelove namještaja ostajući nepomični izvjesno vrijeme. Slabost pojedinih dijelova tijela, sa pojavom senzibilnim ili motoričkim hemisindromom, tj. drugim fokalnim neurološkim ispadima - migraine accompagnée. Javlja se već u dječjoj dobi. Ova jednostrana pareza nije nikada potpuna, nikada ne dovodi do plegije. Pojedini oblici migrene nerijetko idu sa poremećajem svijesti praćene parestezijama usta i usne šupljine, smetnjama sa vidom, vrtoglavicom, povraćanjem. To je tzv. bazilarna migrena. Navedeni simptomi sastavni su dio i kompleksnih parcijalnih napada. Činjenica da kod ovih oblika epilepsije ne dolazi do potpunog gubitka svijesti i klasične slike grand mal-a, ne navede odmah na pomisao da bi se moglo raditi o epilepsiji. Pravovremena i adekvatna dijagnostika od velikog je značaja za terapijski pristup ali i dugoročnu prognozu.
Dijagnoza
Evaluacija djeteta, odnosno adolescenta sa glavoboljom zahtijeva u prvom redu detaljnu istoriju bolesti sa kompletnim kliničkim i neurološkim pregledom. Već pomoću dobijenih podataka često se može postaviti dijagnoza. U svakodnevnom radu dilemu često stvaraju situacije kada klinička slika nije tipična, kada pitanje “migrena ili epilepsija?” predstavljaju dvostruki problem. U slučaju postojanja prethodno pomenutih simptoma od velike pomoći je EEG.
Pored klasičnog snimanja potrebno je istovremeno video snimanje, s obzirom da značajan dio diskretnih manifestacija kompleksnih parcijalnih napada ne bude primijećen od strane roditelja. Upoređivanje bilo kojih promjena ponašanja tokom samog snimanja sa EEG zapisom od neprocjenjive je važnosti za brzu i adekvatnu diferencijalnu dijagnozu. Kod pacijenata sa migrenom EEG je u značajnom procentu normalan, ali kod izvjesnog broja djece pokazuje promjene tipične za epileptogenu aktivnost.Potreba za neuroimidžing metodama (CT ili MRI) često je kontroverzna.
Odluka je na kraju uvijek individualna, s obzirom na kliničku sliku i rezultate EEG-a.Tokom rada na Univerzitetskoj dječjoj bolnici u Cirihu, prilikom dijagnostike i klasifikacije gla-vobolja, mnogo se pridavalo i analizi crteža djece. Djeca često ne umiju opisati sve pojedinosti o kvalitetu i propagaciji bola, tako da su se na ovaj način dobijale korisne informacije.
Terapija/ Prevencija
Terapija migrene zavisi od uče-stalosti i težine napada. Samo u blagim oblicima sa rijetkom učestalošću ne savjetuje se terapija. Kod relativno rijetkih napada srednjeg intenziteta bola primjenjuje se simptomatska primjena analgetika, npr. paracetamola (kod djece do 15 godina ne preporučuje se davanje acetil-salicilne kiseline!).
U slučaju prisutnog povraćanja, savjetuje se i antiemetik.Kod učestalih glavobolja (nekoliko puta sedmično) srednjeg i jakog intenziteta savjetuje se primjena du-gotrajne profilaktičke terapije. Kao medikamenti izbora ravnopravno konkuriše veliki broj supstanci kao npr. beta blokeri, triciklični antidepresivi, do antiepileptika natrijum-valproata. Izbor je individualan u zavisnosti od simptoma.
Ove preporuke odnose se kako na klasičnu, tako i na forme komplikovane migrene.U slučaju dijagnostikovanja epilepsije kao pozadine glavobolje, u zavisnosti od kliničke slike i EEG-a, preporučuje se odgovarajuća terapija.
Upozorenje: Adaptacija životnog stila; nedostatak sna, preskakanje obroka, izbjegavanje hrane - provocira napade! Prevencija i terapija migrene nije uvijek laka, ali je moguća. |
|
|
|
|
|
