Poslednje uneseno:
-
12:40 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Riječ urednika
„Dok tapkaju tiho kapi guste kiše, minut svakog časa nestaje sve tiše...A ja pustih dugu da ode bez boja, ne slutih da čežnju krije duša moja.Ko biljka na suncu tražila je spas, ne razabrah reči, prebrz beše kas.Al’ tako mi dana okupanog tog, sad razumem slovca, sad mi jasan zov!No, iščeze duga i minuti svi, bespovratni behu kišni časi ti.Zato svaki minut bojim duge luk i ne dam da nestane kao onaj put!“(Jovana Pušac)
Opomena. Baš tako bi se moglo nadjenuti ime ovom lirskom izrazu. Kao prst na čelo, koji bi nam trebao vrlo često, u trenucima kajanja i preispitivanja - da li smo mogli učiniti nešto, uložiti napor više, pa dati sopstvenom životu kakav sopstveni doprinos, promijeniti učmali tok stvari, podići glavu gore i hrabro se uhvatiti u koštac sa stvarnošću?! Ili smo dovoljno učinili, dovoljno se potrudili, jer život je, prema nekima, kao rijeka, te i nije važno šta nas sve to poslije vira čeka...
No, istina, važno nam je šta nas sve to u ovom jubilarnom 30-om broju Medici.com-a čeka:
Datum 15. novembar 1978. godine, će zauvijek ostati uknjižen u rodni list Medicinskog fakulteta u Banjaluci. Svoj 30-i rođendan Medicinski fakultet je svečano proslavio istog tog dana, 2008. godine u prepunoj sali Kulturnog centra Banski dvor, u istoj onoj sali u kojoj su daleke 1978. godine, novembra mjeseca, počela i prva predavanja...
A Lekarska komora Srbije je nakon 63. godine 22. oktobra svečano u Domu Narodne skupštine dodijelila ljekarima prve licence za rad. „Biti lekar, znači odoleti iskušenju i uverenju da je onaj ko pomaže iznad onoga kome je pomoć potrebna, a tu spoznaju o nesuperiornosti svoje funkcije moraju imati i političari, jer biti lekar veliko je to, ali to znači i odoleti iskušenju, jer zbog toga što je neko lekar ili predsednik ne znači da je iznad drugih", istakao je Boris Tadić, predsednik Srbije u svom nadahnutom obraćanju ljekarima.
U ovom broju donosimo bogat sadržaj vezan za Svjetski dan šećerne bolesti 14. novembar, pod motom „Ujedinjeni protiv dijebetesa" obilježen i u Republici Srpskoj mnogobrojnim javnim manifestacijama u svim regionalnim centrima.
Predstavljamo vam Institutut za neurohirurgiju KC Srbije koji je 31. oktobra obilježio 55 godina svoga postojanja.
I naposljetku, Medici.com Vam želi mnogo sreće i mnogo zdravlja za trenutke novogodišnjih slavlja! I naravno, budimo na vezi dok bojimo dugu najveselijim bojama!
Iskreno, Vaš Medici.com
Vaš glavni urednik,
prim. dr Momir Pušac
Detaljnije...
-
12:36 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Zdravstvo
Studijsko putovanje
Sistem kvaliteta u zdravstvu Francuske
U okviru realizacije projekta "Jačanje institucionalnih kapaciteta agencija za kvalitet u BiH", kojeg finansira EU, šestočlana delegacija BiH boravila je sredinom novembra u Francuskoj. Studijsko putovanje je organizovano s ciljem upoznavanja sa organizacijom zdravstvenog sistema Francuske, sa akcentom na institucionalnu organizaciju sistema kvaliteta zdravstvene njege i postupak certifikacije i akreditacije.
Za razliku od drugih zemalja EU, u Francuskoj je certifikacija zdravstvenih ustanova obavezna. Obaveznost certifikacije, kako je objašnjeno, pretpostavlja prosječne zahtjeve kako bi ih mogle dostići i "najlošije" ustanove. Dobrovoljnost, s druge strane, pretpostavlja postavljanje visokih zahtjeva u postupku certifikacije, koje objektivno ne mogu dostići svi.
Detaljnije...
-
12:33 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Zdravstvo
30 godina Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci
Još uvek na istoj adresi
Subota, 15. novembar 2008. godine. Medicinski fakultet u Banjaluci slavi 30 godina svoga postojanja i opstajanja. Lep jubilej i zavidno trajanje. Rođendansko slavlje upriličeno je svečanom akademijom u prepunoj sali Kulturnog centra Banski dvor (u istoj onoj sali u kojoj je daleke 1978. godine, novembra meseca, održana svečanost povodom otvaranja Medicinskog fakulteta u Banjaluci).
Prisutne je pozdravila dekan Medicinskog fakulteta, prof. dr Zdenka Krivokuća, rekavši da je fakultet za 30 godina rada i postojanja iznedrio 1.759 doktora medicine, 647 specijalista raznih profila, 121 magistra medicinskih nauka, 72 doktora medicinskih nauka, 156 doktora stomatologije i 150 farmaceuta. Ovim grandioznim brojkama pretočenim u medicinske stručnjake, Medicinski fakultet je dao izvanredan doprinos zdravstvu u Republici Srpskoj.
Detaljnije...
-
12:30 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Zdravstvo
Svjetski dan borbe protiv dijabetesa, 14. novembar
Ujedinjeni protiv dijabetesa u RS
U svijetu danas živi više od 250 miliona osoba sa šećernom bolešću, a tokom sljedećih 20 godina se očekuje porast na više od 380 miliona, što govori o globalnoj pandemiji dijabetesa. Svake godine od šećerne bolesti oboli novih 7 miliona osoba a umre 3,8 miliona, čija se smrt može neposredno ili posredno povezati sa šećernom bolešću. Svakih 10 sekundi umire jedna osoba sa šećernom bolešću, a dvije osobe razviju šećernu bolest. Sedam od deset zemalja sa najvećim brojem osoba koje boluju od šećerne bolesti nalaze se u skupini zemalja u razvoju. U 2025. godini 80% bolesnika nalaziće se u zemljama sa niskim ili srednje niskim prihodima. Godišnje oko 70 000 djece mlađe od 14 godina razvijaju šećernu bolest tipa 1.
Detaljnije...
-
12:28 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Zdravstvo
Koliko znamo o raku grlića materice i šta činimo na prevenciji
Prof. dr Nenad V. Babić, nacionalni koordinator za reproduktivno zdravlje, izvršni direktor Sektora za zdravstvo, Fonda zdravstvenog osiguranja RS
Rak grlića materice
Rak grlića materice razvija se u dijelu materice koji se otvara u rodnicu. Rak nastaje kada dođe do promjena ćelija grlića (vrata) materice i kada počne njihov nekontrolisani rast. Na veliku sreću, od početnih promjena ćelija do razvijenog stadijuma raka grlića materice prođe mnogo godina. Ti rani stadijumi bolesti, prije nego se razvije rak, liječe se veoma uspješno i lako.
Detaljnije...
-
12:25 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Farmacija
Remedica Ltd.
Zdravlje, napredak nauke i stalna edukacija
Remedica Ltd. je jedan od vodećih proizvođača farmaceutskih proizvoda. Pod svojim današnjim, dobro poznatim imenom, kompanija posluje od 1980. godine. Sedište kompanije nalazi se na Kipru, državi članici Evropske unije od 2004. godine, gde se – za sada – nalaze i svi proizvodni pogoni.
Detaljnije...
-
12:23 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Farmacija
Dr. Darko Počanić, voditelj koronarne jedinice Kliničke bolnice «Merkur» u Zagrebu
Liječenje erektilne disfunkcije
Erektilna disfunkcija je učestalo i obično nepotpuno dijagnostikovano oboljenje.Trenutno više od šest miliona muškaraca širom planete pati od erektilne disfunkcije. Očekuje se dupliranje ovog broja do 2025. godine. Muškarci se vrlo teško odlučuju da traže stručnu medicinsku pomoć, pa se procjenjuje da samo jedan od deset muškaraca sa erektilnom disfunkcijom prima adekvatnu terapiju. Naravno, priča o seksualnom zdravlju pripada sferi intime svakog čovjeka. Ali kada je riječ o poremećajima očekivanih prirodnih funkcija, ne treba ih se stiditi i kriti ih, jer se onda gubi i prilika za liječenje.
Detaljnije...
-
12:20 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Zdravstvo Srbije
Lekarska komora Srbije, nakon 63 godine
Licenca je za svakog lekara čast, ali i obaveza
Prva licenca dodeljena je dr Tatjani Radosavljević, predsedniku Komore, druga prof. dr Tomici Milosavljeviću, ministru zdravlja, treća prof. dr Vojku Staniću, predsedniku Srpskog lekarskog društva. Među prvih 10, licence su dobili i general-major prof. dr Miodrag Jevtić, načelnik VMA, prof. dr Milan Antonić, predsedenik Skupštine LKS, dr Goran Bulatović, predsedenik Upravnog odbora LKS i predsednik Regionalne komore Vojvodine, prof. dr Miroslav Vukosavljević, predsednik Regionalne komore Beograda, dr Nevena Karanović i dr Tomislav Stantić, državni sekretari za zdravstvo.
Detaljnije...
|
|
|
Navigacija: Početna  Broj 13 Bolesti prirodnih žarišta i njihovi surogati su naš i svjetski stalni problem |
|
Bolesti prirodnih žarišta i njihovi surogati su naš i svjetski stalni problem |
 Autori: Prof. dr sci. Srboljub Golubović i Tatjana Roganović (Klinika za infektivne bolesti Kliničkog centra Banja Luka)
Sažetak:
Poznato je oko 200 zoonoza koje su bolesti prirodnih žarišta. Savremeni život mijenja spektar zoonoza ali i podiže nivo znanja o njima. Brojne zoonoze su poznate kao vrlo važni činioci biloškog napada a surogati prirodnih epozootija-epidemija mogu biti izraz bioterorizma.
Procjenjujemo da u Republici Srpskoj zoonoze čine najmanje 6,64% registrovane infektološke patologije. Neke od odomaćenih zoonoza su biološki ratni agensi 1. reda, pa kod svih novih epizootija-epidemija zdravstvena i veterinarska služba, pored ostalog, treba da računa o na mogućnost biodiverzije.
Ključne riječi: zoonoze, bioterorizam.
Abstract: Srboljub Golubović i Tatjana Roganović (Clicnic for infectious diseases, Clinical center Banja Luka) The natural foci illnies and its surrogates are our and worldwide permanent
Problems
About 200 zoonoses are known as natural foci associated illnesses. Conteporary life style of humans influenced the spectrum of zoonoses, and at the same time elevate the knowledge about them.A numerous zoonoses are known as very important biological weapons, and a surrogates of natural outbreaks in animals as well in humans may be the consequeces of biterrorism.
We estimate that in Republic of Srpska at least 6,64% of infectious diseases referd are zoonotic. Some of them which has become domestic in the country are biological weapon of 1st category. So in the case of new zoonotic outbreaks the medical and veterinary services should keep in mind such possibility.
Keywords: zoonoses, biotherorism
Uvod:
Prirodno žarište je zajednica povezana lancem ishrane u kojoj uzročnici zaraza stalno kruže između životinja-davalaca, prenosilana-vektora do životinja primalacainfekcije, uključujući tu i čovjeka.
Bolesti koje su poznate kao zoonoze su infektivna oboljenja zajednička životinjama i čovjeku i čine neke od bolesti prirodnih žarišta. U zoonozama je prirodnim putem došlo do tzv. preskoka barijere vrsta, a poznato je da većina vrsta ima sebi svojstvene bolesti koje, uglavnom, ne ugrožavaju druge vrste, kao da među njima postoji barijera.
Ako se zoonozene bolesti prenose od životinja ka čovjeku one se bliže označavaju kao antropozoonoze, ako se šire od čovjeka ka životinjama (takvih manje znamo) nazivaju se zooantropoze, a ako se šire u oba pravca zovu se amfiksenoze. Prema načinu prenošenja zoonoze se dijele na:
a) ortozoonoze, koje se prenose direktnim kontaktom jedinke na jedinku (na primj. bjesnilo, bruceloza),
b) ciklozoonoze, koje za širenje traže više nego jednog domaćina (na prim. trihineloza, ehinokokoza) i
c) metazoonoze čiji su uzročnici sa vrste na vrstu prenose posrednikom-vektorom koji je beskičmenjak (komarac, krpelj i sl., na prim. žuta groznica, lajmska borelioza i t.d.)1.
Danas znamo najmanje 200 zaraznih bolesti iz reda zoonoza, uzrokovanih nizom agenasa...od najsitnijih čestica-priona (Bovina-spongiozna encefalopatija B.S.F. ,,bolest ludih krava” ) preko različitih virusa, bakterija, gljivica, protozoa do parazita-metazoa)2,3.
Veliki broj ztoonoznih bolesti može da se koristi kao biološko oružje u biodiverzijama, biološkim napadima, bioterorizmu i, eventualno, u biološkom ratu, o čemu sam sa više detalja pisali u broju Medici-coma I, 6, 2004. godine)4,5,6,8,9,10.
Još ne znamo kolika je stvarna rasprostranjenost zoonoza u svijetu i kod nas. Neki podaci koji su nam poslužili za procjene ovoga fenomena ukazuju da se zoonozne bolesti, među zaraznim bolestima koje se obavezno prijavljuju (da li zaista?) prepoznaju u učestalosti 0,6 - 1,6 %.
U jednom ranijem istraživanju našli smo da se prema službenoj, ali vrlo vjerovatno nekompletnoj, evidenciji u Republici Srpskoj u periodu 1999 - 2005. među prijavljenim zarazama pojavljuje i osam vodećih zoonoza sa učešćem od 1,64%.
U statistici Klinike za infektivne boesti u Banjoj Luci, koja nam se čini pouzdanijom, ali se odnosi na uži teritorij, u istom vremenskom intervalu deset najčešćih zoonoza čine 6,64% ukupne kazuistike. U ovu procjenu nisu mogle biti uključene sve atipične ili oligosimptomatske zoonozne bolesti.)7,19.
Cilj rada: Prikazati vlastito iskustvo sa zoonozama i skrenuti pažnju medicinske javnosti na opasnost koje zoonoze mogu da nam učine.
Metodologija:
a) Revizija službenih izvještaja o kretanju zaraznih bolesti u RS (od Instituta za zdravstvenu zaštitu RS za period od 1999 - 2005.);
b) revizija vlastite kazuistike sa izdvajanjem i sistematiziranjem zoonoznih bolesti za period 1983 - 2005.g.
c) Procjena intenziteta zoonoza u RS, korišćenjem podataka Klinike za infektivne bolesti kao baze za ekstrapolaciju.
Rezultati
Tabela: 1 Osam najčešćih zoonoza u Republici Srpskoj za 7 godina (1999 - 2005)
R.br. Bolest/zoonoza registrovani broj slučajeva, po godini
Ukupno 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Ukupno 1. Salmoneloza 254 118 337 122 165 165 110 1271 2. Q groznica 1 0 12 207 7 273 30 530 3. Trihineloza 188 61 10 106 22 33 33 453 4. M.Lyme-EM)+ 16 7 41 35 19 31 25 174 5. Leptospiroza 19 2 9 9 6 6 323 74 6. HG/RS )++ 4 5 5 27 7 4 8 60 7. Ehinokokoza 1 3 0 3 2 3 3 15 8. Tularemija 4 2 0 1 0 1 - 8 9.
Svega:
487 198 414 510 228 516 232 2.585 (+ EM=Erythema migrans, )++ HG/RS=Hemoragična groznica sa realnim sindromom.
Tabela 2:
Deset vodećih zoonoza ustanovljenih za 23 godine (1983 - 2005.) u Klinici za infektivne bolesti KC Banja Luka
R.br. Bolest/zoonoza broj slučajeva 1. Salmoneloza 1.302 2. Trihineloza 496 3. Q groznica 353 4. Leptospiroza 180 5. HG/RS 151 6. Tularemija 136 7. Lajmska borelioza 131 8. Bruceloza 44 9. Tenijaza-cisticerkoza 37 10. Ehinokokoza 11 11. Ukupno 2.841
Diskusija:
U Republici Srpskoj za poslednjih 7 godina prijavljeno 158.045 slučajeva zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju. Od toga 2.596 slučajeva neka od zoonoza iz grupe 8 najučestalijih. Ove zoonoze čine 1,64 % registrovane infektološke kazuistike.
Vjerniju sliku daju podaci Klinike za infektivne bolesti budući da se tu radi o jasno dokazanim nezoonoznim i zoonoznim bolestima i da je za tu svrhu analiziran duži period. U periodu od 23 godine liječeno je 42.807 bolesnika od čega oko 5% (2.140) nije spadalo u klasičnu infektološku patologiju. Od preostalih 40.667 bolesnika 2.841 imalo je neku od deset vodećih zoonoza, ato čini 6,64 % ukupno dokazanih infektivnih bolesti.
Ako vjerujemo da statistika Klinike kondenzovanije i vjernije održava stanja odnosa svih infektivnih prema zoonoznim bolestima i ako to prenesemo na širi plan Republike Srpske u kojoj je za 7 godina prijavljeno 158.045 slučajeva zaraznih bolesti, onda bismo, po analogiji, mogli da procijenimo da i u tom broju zoonozne čine 6,64%. Tako bismo došli do procjene od 10.494 slučajeva zoonoza u RS za analiziranih 7 godina i to samo klinički manifestnih.
Ako bismo pretpostavili da oligosimptomatske i atipične forme bolesti, uključujući i zoonoze, čine dodatnih oko 70% slučajeva (koji se realno događaju, ali se ne prepoznaju i ne prijavljuju!), prema istoj metodi procjenjivanja dobili bismo još 7.346 slučajeva nerazjašnjenih zoonoza, što bi ukupno činilo 17.840 slučajeva zoonoza za 7 god. u R.Srpskoj, ili prosječno 2.548 slučajeva godišnje.) 7,19.
Moramo da se podsjetimo da su neke od klasičnih zoonoza nestale ili su vrlo rijetke (maleus, kuga, rekurens, antraks), za druge znamo da postoje, ali nemamo predstavu o njihovom broju i teritorijalnoj proširenosti ( Febris papatasii) a neke smo upoznali u nas u zadnjih tridesetak godina (hemoragične groznice sa renalnim i plućnim sindromom, lajmska borelioza, jersinijaza i sl.). Za neke zoonoze znamo da su, poslije više decenija, ponovo stupile na naše tlo (bruceloza) ili da mogu da se prenesu iz obližnjih geografskih prostora (Kongo-krimska hemoragijska groznica, razni artropodima prenošeni encefalitisi).
Promjena načina života, proizvodnje, urbanizacija, promjena klime i kvaliteta životne sredine podižeopasnost od ekspanzije zoonoza (salmoneloze, influenca A, ptičija gripa, SARS, prionske bolesti). Globalno zatopljenje ima kao jednu od posljedica širenja vektora od tropa prema umjerenim klimatskim zonama sa vrlo mogućim širenjem na naš kontinent i nekih odo sada nama egzotičnih bolesti (encelafčitisi tipa Hendra i West Nile). Svjedoci smo uništenja miliona primjeraka krupne i sitne stoke i živine zbog grešaka u tehnologiji uzgoja sa pratećim novim zaraznim bolestima opasnim za čovjeka (Kina, Vijetnam, Holandija, Rumunija, Britanija), što lako i jasno ilustruje opasanost koje nam mogu donijeti zoonoze.
Ove vrste bolesti spadaju i u važna biološka oružja: Bac.anthracis, rijedak, ali prisutan i kod nas, Franc. tularensis, od 1991. stalno prisutna kod nas , Brucella, spp, u ekspanziji kod nas, Coxiella burneti (Q groznica), u snažnoj ekspanziji kod nas, Hantavirusi (hemoragične groznice)- odomaćeni kod nas. Sve su to biološki borbeni agensi A grupe ili I reda.)5,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17,18.
Zato ni mi ne treba da pitamo kome zvone zvona, nama su zazvonila na uzbunu!
Zaključak: U RS i širom Bosne i Hercegovine, zoonozne bolesti su u ekspanziji zahvaljujući različitim činiocima. Više niko ko se bavi humanom ili veterinarskom medicinom nema pravo da ne poznaje barem u osnovi ovu patologiju, a dužnost je ova dva medicinska sektora da permanentno i blisko sarađuju na identifikaciji, praćenju, liječenju i sprečavanju širenja zoonoza.
Literatura:
1. WHO Rep. on Inf. Dis.: Removing Obst. to Healthz Devel., WHO CDS/99.1.
2. Antonijević,B.: Zoonoze, bolesti u čijem nastanku životinje imaju značajnu ulogu. Zav.za udžb. i nast. sred., Beograd, 2001.
3. Đuričić,B., Golubović, S., Nedić,D.: Zoonoze-globalni značaj i podjela. Zbor.rad.4.Savj.veter. R.Srp., Teslić 1997., 9-19.
4. Golubović,S., Verhaz,A.: Zoonoze u našoj Klin. patol., Zbor.rad.4.Savj.veter. R.Srp., Teslić 1997., 108-109 (abs.).
5. Henderson, D.A.: The Looming threat of Bioterrorisam. Science, 283, 1999: 1279-1282.
6. Bell, M., Steele, L., Miller, J.m.: bioterrorism readness Plan. CDC Hospital Infect. Progr. Bioterr. Work. Group, 4/13/99.
7. Golubović,S.: Uoonoze u našoj današnjoj medicinskoj praksi. Zbor.rad.9.Savj.veter. R.Srp., sa međ.uč. Teslić, 2003., 26-27.
8. Golubović,S.: Bioterorizam. Međun. kong. ,,Zdravlje za sve”, B.Luka, 2003., Zbor.rad., knj.7. (u štampi).
9. Davis, L.E., Ed.: Bioterrorism, in: Continum, Lifelong Learing in Neurology, Sect Inf. Dis., 8,3,2002: 158-165.
10. Lederberg., J.: Biological Warfare and Bioterrorism, in Mandell, GL., Bennett, J.E., Dolin, R.: Princ.and Pract. of Infect. Dis, 5-th ed, Churchill-Livingstone, 2000, 3235-3238.
11.http:/www.bt.cdc. gov/agent/agentlist. asp.: Biological Agents/Diseases 03.06.03.
12.http:/www.bt.cdc. gov/mmwr/prewiew/mmwrhtml/mm 5044a l.htm 03.03.03.: Update Invest. of Bioterr-Relat. Antrax and Adverse Events from Antimicrob. Prophyl.
13. English,J.F. et all: Bioterrorism Readness Plan: A Telp. for Healthcare facilites.
14. LučiSamardžić, V.: Atipične pneumonie sa posebnim osvrtom na biološki rat i alert sistem. Kliničko saopštenje, 2003. Bibl. Klin. za inf. bol. KC B.Luka.
15. Yahoo Mail: Bioterrorism Guide, Tularemia. File://A::/tularemia. htm., 5/7/ 4.
16. Yahoo Mail: Bioterrorism Guide, Botulism; File://A/Botulism. htm.5/7/04.
17. Yahoo Mail: Bioterrorism Guide, Antrax, File: //A:/ Treatment of antrax. htm. 5/7504.
18. Yahoo Mail: Bioterrorism Guide, Smallopox, File://A:/ Bioterrorism. htm. 5/7/04.
19. Golubović,S.: Zoonoze, aktuelni problem čovječanstva, Zbor.rad. 10 god. Savj. Vet. Rep. Srp. , Teslić. 2004, 18-21.
|
|
|
|
|
|
