|
|
|
|
Intervju: Ms. Zsuzsanna Jakab, direktorka Kancelarije SZO-a u Evropi
Zdravlje u svim politikama
Ms. Zsuzsanna Jakab, direktorka Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Evropi, bila je počasna gošća Trećeg foruma ministara u oblasti zdravstva koji je održan u Banjaluci. Tom prilikom uspjeli smo da za časopis Medici.com zabilježimo razgovor sa Ms. Jakab.. |
Medici.com
Naravno, za početak recite nam o značaju ovog foruma i kakva je uloga u svemu tome zdravstvene mreže zemalja jugoistočne Evrope?
-Mislim da je ovo istorijski događaj za RS i BiH, samim tim što su izabrani da budu domaćin ovako značajnom skupu. Zdravstvena mreža zemalja jugoistočne Evrope je jako važna, kako za samu podregiju tako i za cijelu Evropu. To pokazuje koliko se mnogo može postići kada postoji snažna politička volja i opredijeljenost. To je naročito bitno za ovu regiju koju čine deset podregija, odnosno deset zemalja koje su zajednički udružile snage i ostvarile ovako značajne rezultate. Ja ću svakako da koristim iskustva ove mreže u ostalim oblastima rada kancelarije SZO-a u Evropi. Postoji i drugi razlog zbog čega je ova mreža jako važna za nas. Naime, kada je uspostavljena prije 10 godina, to je bilo nakon rata, njena namjena je bila da se uspostavi mir, sigurnost i da se provede rekonstrukcija u okviru Pakta za stabilnost. Od tada je ostvaren veliki progres u ovom području i mreža je krenula naprijed, tako da je danas postala najvažnije sredstvo i pokretač razvoja zdravstvenog sektora u ovim zemljama. Ova mreža je jako dobar primjer izvanrednih partnerskih odnosa ne samo između njenih članica, već i sa međunarodnim organizacijama kao što su SZO i Savjet Evrope, ali isto tako i sa zemljama koje su dale donacije za ovaj projekat kao što su: Belgija, Švajcarska, Slovenija. Ova mreža može poslužiti kao sredstvo pristupanja Evropskoj uniji i usvajanju njenog zakonskog okvira. Isto tako putem ove mreže možemo koristiti iskustva zemalja koje su se nedavno priključile Evropskoj uniji i da od njih naučimo na koji način se mogu koristiti strukturni fondovi Evropske unije.
Medici.com
Lajt motiv Trećeg ministarskog foruma u oblasti zdravstva je bio: “Zdravlje u svim politikama”. Kakvu poruku ovim šaljemo građanima?
-To znači da želimo da poboljšamo zdravlje, zdravstveni status u smislu smanjenja mortaliteta dojenčadi i majki kao i smanjenje uticaja zaraznih i nezaraznih oboljenja. Ali, da biste riješili problem svih ovih oboljenja morate uticati na determinante zdravlja, a to su zapravo, životni stilovi. Kad to kažem mislim na pušenje, alkoholizam, fizičku neaktivnost, način ishrane i sl. Tu su i faktori iz okoline kao što su zagađenje, promjena klime. Sve ove determinante su socijalno određene, tako da morate početi od temeljnih uzroka koji uključuju standard življenja, način i uslove stanovanja. Te determinante se, kao što možete zaključiti, odnose na cjelokupno društvo. Ukoliko želite da budete uspješni morate imati novi način upravljanja ili vladanja koji je više horizontalan, gdje zdravstveni sektor blisko sarađuje sa ostalim sektorima. U duhu politike „Zdravlje u svim politikama“ moramo bliže da sarađujemo i omogućimo učešće i nevladinog sektora, prije svega opšte populacije. To podrazumijeva dva nivoa. Jedan je horizontalni putem vladinog sektora, a drugi je participativni koji omogućava pristup svima onima na koje se to odnosi. To je vizija koja će formirati u okviru zdravstvene mreže Jugoistočne Evrope. To će biti novi dio Evropske politike.
Medici.com
Učesnici Trećeg ministarskog foruma potpisali su „Banjalučku povelju”. O kakvom je dokumentu riječ?
-To znači da će RS i BiH i dalje biti dio ove mreže, i da se obavezuju da implementiraju taj dokument u kontekstu uključivanja u Evropsku zdravstvenu politiku, naravno uvažavajući njihov nacionalni okvir. To,takođe, znači da će zdravlje i blagostanje biti dio opšte vladine politike, odnosno da će aktuelni ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi RS, prof. dr Ranko Škrbić i dalje efektivno sarađivati sa ostalim članovima Vlade i premijerom kako bi se ostvarili ciljevi u vezi sa zdravljem i socijalnim blagostanjem. Moram priznati da su vaša zemlja i vlada ostvarile veliki uspjeh s obzirom na to da je ministar Škrbić već integrisao većinu od ovih stvari u zdravstvenu i socijalnu politiku.
Medici.com
Navedite nam primjer gdje je to najviše učinjeno?
-Mislim da je to najočiglednije u oblasti nezaraznih oboljenja što je s naše tačke gledišta i najvažnije. Zbog toga što je više od 86 odsto smrtnih slučajeva uzrokovano hroničnim nezaraznim oboljenjima, kao što su kardiovaskularna oboljenja, karcinomi. Zapravo 77 odsto opterećenja oboljenjima odnose se na hronično nezarazna.U tom konteksu i oblast mentalnog zdravlja je jedna uspješna priča, pogotovo kad se radi o BiH, jer su vidljivi rezultati u njegovom praćenju, uslugama, radu u zajednici i ukupnoj njezi koja se pruža takvoj vrsti pacijenata.
Medici.com
Kada ste pomenuli nezarazne bolesti kakvo je stanje u Evropi i da li je RS, odnosno BiH, na dobrom putu u borbi protiv takvih bolesti?
-Ako pogledate brojke iz evropskog regiona situacija uopšte nije dobra. Najveća smrtnost i opterećenja oboljenjima pripada upravo tim bolestima. Stoga moramo biti mnogo agresivniji kako bismo riješili problem koji se tiče životnog stila, odnosno načina života. Nažalost, ne radimo to baš najbolje u Evropi. Naš region i američki su predvodnici ovog lošeg trenda. Naime u našem regionu je najveći broj konzumenata duvanskog dima, alkohola, masti putem ishrane. U oblasti kontrole upotrebe duvana, zahvaljujući okvirnoj Konvenciji o upotrebi duvana koja je zapravo zakonski obavezujući dokument Svjetske zdravstvene organizacije postigli smo određene uspjehe. Veliki broj zemalja, među kojima je i vaša, usvojile su zakone koji ograničavaju ili zabranjuju upotrebu duvana na javnim mjestima. Međutim, sada je na redu upotreba alkohola kao faktora rizika i mi ćemo se baviti tim problemom jer smo usvojili Evropski akcioni plan za borbu protiv zloupotrebe alkohola. Osim toga, potreban nam je integrisani plan aktivnosti koji su usvojile zemlje članice. On se tiče borbe protiv nezaraznih oboljenja. Sve u svemu moraćemo da proširimo aktivnosti u ovoj oblasti i zbog toga je na nivou Generalne skupštine UN-a ove godine održan sastanak na visokom nivou kojem su prisustvovali predsjednici i premijeri velikog broja različitih zemalja gdje su se obavezali da će se uključiti u borbu protiv nezaraznih oboljenja. Dobro je da znamo šta treba da uradimo i da za to postoji politička volja i podrška. Osjećam da je politička volja tu, tako da je sada samo potrebno da djelujemo. Republika Srpska i BiH idu u dobrom smjeru. To mogu da vam potvrdim. Vaši zdravstveni indikatori su usporedivi sa indikatorima ostatka Evrope. Na kraju da kažem da je politička volja tu i to ne samo ona koja dolazi s nacionalnog nivoa nego i u okviru zdravstvene mreže Jugoistočne Evrope. Moram da pohvalim da se ova mreža bavila pitanjima iz oblasti javnog zdravstva i prije nego što je to postalo prioritet na nivou Evrope.
Razgovarala Anđa S. Ilić
|
|
|
|
|
|
