|
|
|
|
Dr Dražena Soldat-Dokić, specijalista medicinske biohemije, Dom zdravlja Banjaluka
Lipidni status
Lipidi su heterogena grupa jedinjenja, rastvorljiva u organskim rastvaračima (npr. hloroform, benzen), a nerastvorljivi u vodi.
|
Po hemijskom sastavu masti su estri trihidroksilnog alkohola glicerola i masnih kiselina. Masti imaju značajnu ulogu u ljudskom organizmu:
- izvor su energije,
- glavni su sastojci ćelijskih membrana i utiču na njihovu propustljivost,
- učestvuju u procesu varenja,
- učestvuju u prenosu nervnih impulsa itd.
S metaboličke tačke gledišta masti se dijele u četiri glavne grupe i to:
1. holesterol i estri holesterola,
2. trigliceridi,
3. fosfolipidi i
4. masne kiseline.
Varenje i resorpcija
Masti se unose hranom, pretežno kao trigliceridi (oko 95%) a ostatak čine fosfolipidi, estri holesterola i slobodne masne kiseline. Slaba rastvorljivost masti predstavlja problem za njihovo varenje, jer u vodenoj fazi nisu lako dostupni digestivnim enzimima. Povećanjem interfazne površine između lipidne i vodene faze, kao i solubilizacijom hidrolizovanih produkata smanjuju se pomenuti problemi.
Apsorpcija lipida unesenih hranom je složen proces koji se sastoji od digestivne, apsorpcione i transportne faze. Tokom digestivne faze djelovanjem crijevnih i pankreasnih enzima, te žučnih kiselina dolazi do fizičko-hemijske modifikacije lipida koji se apsorbuju u ćelije crijevne mukoze. Apsorbovani lipidi se u endoplazmatskom retikulu i Goldzijevom aparatu ćelija crijevne mukoze ugrađuju u hilomikrone. Hilomokroni pripadaju grupi lipoproteina te čine transportni oblik lipida u cirkulaciji. Crijevni lipoproteini napuštaju mukozne ćelije pretežno reverznom pinocitozom i limfom bivaju transportovani u sistemsku cirkulaciju, što je posljednja transportna faza apsorpcije hranom unesenih lipida.
U svakodnevnoj laboratorijskoj praksi najčešće se radi lipidni status, koji podrazumijeva skup markera za lipide neophodnih za dij. Lipidni status čine agnostiku, analizu i praćenje lipidnih poremećaja.
Lipidni status čine:
- ukupni holesterol,
- trigliceridi
- HDL holesterol i
- LDL holesterol.
Holesterol
Porijeklo holesterola u organizmu čovjeka je dvojako: unosi se hranom životinjskog porijekla gdje se nalazi u esterifikovanom i slobodnom obliku, ali se stvara i u organizmu (jetri, kori nadbubrega, koži, testisima). Pošto biosinteza holesterola započinje od acetil-CoA, njegovom stvaranju doprinose razne tvari: masne kiseline, ugljeni hidrati i neke aminokiseline. Hranom se unosi mnogo potencijalnih prekursora holesterola te je to razlog zbog kojeg se redukcijom unosa namirnica koje sadrže holesterol ne postižu veći rezultati kod hiperholesterolemije. Oko 1/3 cirkulišućeg holesterola je slobodan, dok je veći, preostali dio u esterifikovanom obliku. Referentne vrijednosti holesterola u krvi zdravih ljudi su u rasponu od 4-6,5mmol/L. Kod djece su r.v. nešto niže, a starenjem nivo holesterola raste. Preporučena vrijednost za holesterol u serumu odraslih osoba je do 5 mmol/L. Zbog značaja holesterola kao rizičnog faktora u razvoju koronarne bolesti smatra se da bi koncentracija u serumu trebalo da bude ispod preporučene vrijednosti.
Trigliceridi
Sinteza triglicerida uglavnom se odvija u jetri i masnom tkivu, pri čemu trigliceridi iz jetre prelaze u plazmu, a trigliceridi sintetizovani u masnom tkivu čuvaju se u njima kao rezerva ili se prevode u masne kiseline i glicerol prije ulaska u cirkulaciju. Trigliceridi su najznačajniji rezervni oblik energije. Referentne vrijednosti za trigliceride do 30 godina starosti iznose 0,11-1,6ommol/L. Te vrijednosti povećavaju se s godinama, tako da oko 50. godine starosti gornja granica iznosi 1,83 mmol/L.
Nivo serumskih triglicerida se povećava pri terapiji estrogenima (uključujući i kontraceptivna sredstva), beta blokatorima, tiazidima i unošenju alkohola. Nivo triglicerida se snižava nakon velikih doza askorbinske kiseline kao i za vrijeme uzimanja heparina i oralnih hipoglikemijskih lijekova.
HDL-holesterol
HDL-lipoproteini velike gustine, su najmanje čestice koje imaju najveću gustinu. Sadrže velike količine proteina, približno iste količine holesterola i fosfolipida i jako malo triglicerida. Osnovna fiziološka funkcija HDL-a predstavlja transport viška holesterola iz perifernih ćelija do jetre. HDL-holesterol se zove i „dobar holesterol“ jer uklanja holesterol iz krvnih sudova i nosi ga prema jetri, odakle se putem žuči izbacuje iz organizma. Referentna vrijednost HDL-holesterola je između 1,1 -1,2 mmol/L; kod žena su više za 20 do 30%. Koncentracija HDL-a u serumu je negativni faktor rizika za koronarna oboljenja. Učestalost ovih oboljenja povećava se ako se vrijednost HDL-a progresivno snižava ispod 1,17 mmol/L, a umanjuje ako se vrijednosti povećavaju iznad ove granice.
LDL-holesterol
LDL-lipoproteini niske gustine, veoma su bogati holesterolom, što znači da transportuju holesterol u ćelije. LDL-holesterol se smatra kritičnim aterogenim lipoproteinom jer nosi holesterol u krvne sudove izazivajući tako stvaranje ateromatoznog plaka i razvoj srčanih bolesti. Poznat je i pod nazivom „loš holesterol“. Referentne vrijednosti LDL-a su od 1,55-4,53 mmol/L. Vrijednost LDL-a se izračunava po Friedewaldovoj formuli:
LDL-holesterol = ukupni holesterol - 1/2,2 trigliceridi – HDL-holesterol
Ova formula ne može da se primijeni kada su vrijednosti triglicerida veće od 4,5 mmol/L.
Određivanje lipida u krvi
Za određivanje lipida bolje je koristiti serum nego plazmu, jer antikoagulacijska sredstva mogu mijenjati osmotske prilike u krvi. Pod normalnim uslovima lipidi seruma u iste osobe vrlo malo variraju i tokom dužeg vremenskog perioda. Serum za analizu ne smije biti hemolitičan.
Uzorke za određivanje lipida treba uzimati pod sljedećim standardnim uslovima:
dvije nedjelje prije uzimanja uzorka krvi uobičajeno se hraniti i izbjegavati promjene u tjelesnoj težini,
48 sati prije uzimanja uzorka krvi izbjegavati intenzivnu fizičku aktivnost i ne uzimati alkohol,
24 sata prije uzimanja uzorka krvi uzimati uobičajene obroke hrane ali ne premasne,
12 sati prije uzimanja uzorka - poslije 19h uveče, dan prije odlaska u laboratoriju ne uzimati hranu, alkohol, kafu i ne pušiti!
Procjena markera lipidnog statusa
Procjena parametara lipidnog statusa vrši se na sljedeći način:
Hiperlipidemija tip 1
Serum bistar sa kremastim slojem iznad, nakon stajanja od 24 sata, neznatne promjene holesterola, HDL snižen a trigliceridi jako povećani;
Hiperlipidemija tip 2 A
Serum bistar poslije stajanja 24 sata, jako povećana koncentracija holesterola uz normalne trigliceride, LDL povećan a HDL normalan;
Hiperlipidemija tip 2 B
Serum bistar do blago zamućan poslije stajanja 24 sata, koncentracija holesterola i triglicerida povećana, LDL povećan a HDL snižen;
Hiperlipidemija tip 3
Serum blago do jače zamućen poslije stajanja od 24 sata, umjereno povećan holesterol i trigliceridi, LDL povećan a HDL snižen;
Hiperlipidemija tip 4
Serum zamućen poslije stajanja 24 sata, holesterol normalne vrijednosti, trigliceridi jako povišeni, LDL normalan a HDL snižen;
Hiperlipidemija tip 5
Serum zamućen sa mliječnim čepom iznad poslije stajanja 24 sata, povećana vrijednost holesterola i triglicerida, HDL snižen a LDL neznatno promijenjen.
|
|
|
|
|
|
