Intervju sa Goranom Kljajčinom direktorom FZO RS

Zdravstveni sistem otvoren i za privatnu praksu

Početkom marta Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske je objavio javni poziv za ugovaranje konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite (KSZ), čime je započela implementacija Projekta poboljšanja dostupnosti ovog vida zdravstvene zaštite.

Javnim pozivom je obuhvaćeno 12 specijalističkih oblasti: interna medicina, urologija, neurologija, kardiologija, ortopedija, opšta hirurgija, pneumoftiziologija, dermatovenerologija, oftalmologija, ORL, pedijatrija i ginekologija.
Upravni odbor Fonda, prilikom usvajanja projektnog dokumenta, ukazao je na njegov reformski značaj, naglasivši da će njegova realizacija dovesti do pozitivnih promjena u zdravstvenom sistemu u cjelini. Projektom poboljšanja dostupnosti KSZ predviđeno je značajno uključivanje privatnih specijalističkih ordinacija pod istim uslovima koji važe i za javni sektor, što je naišlo na odobravanje Udruženja ljekara privatne prakse, koji su projekat okvalifikovali istorijskim. O značaju ovog projekta govori i to što njegovom implementacijom neposredno rukovodi direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS Goran Kljajčin, sa kojim smo razgovarali o detaljima projekta i očekivanjima od njegove realizacije.

Medici.com:
Zašto ste se odlučili na poboljšanje dostupnosti upravo KSZ-a?

G.K. U anketama koje provodimo sa pacijentima već dvije godine, KSZ je segment zdravstvene zaštite ocijenjen s najnižom ocjenom. Pacijenti su nezadovoljni organizacijom KSZ-a, dugim čekanjem na pregled, a posebno veoma izraženom pojavom plaćanja usluga koje su obuhvaćene obaveznim zdravstvenim osiguranjem. Naime, zbog činjenice da je KSZ uglavnom organizovan u bolnicama, građani koji žive u mjestima u kojima nema bolnice, koristili su usluge honorarno angažovanih specijalista u domovima zdravlja i plaćali njihove usluge kao da nemaju zdravstvenu knjižicu. Imajući u vidu i građane iz većih gradskih centara, koji su zbog dugog čekanja koristili usluge privatnih specijalističkih ordinacija, došli smo do zabrinjavajućeg podatka da oko polovine osiguranih lica plaćaju komercijalnu cijenu specijalističkih pregleda. Našu namjeru da u ovoj oblasti promijenimo postojeću praksu, materijalizovali smo u projektnom dokumentu, čija je implementacija započela 1. marta, objavljivanjem javnog poziva za ugovaranje KSZ. Ovim projektom želimo da uredimo put pacijenta od porodičnog doktora do bolnice i da damo snažnu podršku timovima porodične medicine u vršenju njihove ključne uloge u zdravstvenom sistemu.

Medici com:
Ko može da se prijavi na javni poziv?

G.K. Na javni poziv mogu da se ravnopravno prijave javne i privatne zdravstvene ustanove. Uslovno, na javni poziv mogu da se prijave i ljekari specijalisti koji namjeravaju da u optimalnom roku registruju privatnu ljekarsku praksu u nekoj od 12 specijalističkih oblasti na koje se odnosi javni poziv. Kod javnih ustanova treba reći da domovi zdravlja mogu da se prijave za ugovaranje pedijatrije i ginekologije, s obzirom na to da je Zakonom propisano da oni mogu da organizuju konsultativno-specijalističku zdravstvenu zaštitu samo u tim oblastima, dok bolnice mogu da se prijave za svih 12 oblasti.
Sve ustanove, bilo javne bilo privatne, u prijavi na javni poziv moraju da navedu ime i prezime specijaliste koji će obavljati KSZ na određenom području, odnosno koji će biti konsultant porodičnim doktorima. Pored toga, obavezno je da se uz prijavu dostavi i plan rada u kome se moraju navesti radno vrijeme specijalističke ambulante i plan posjeta specijaliste domovima zdravlja s određenog područja, čime će se konkretno doprinijeti poboljšanju dostupnosti zdravstvene zaštite. Inače, raspored područja smo uredili na način da pacijent, u pravilu, ne putuje do specijaliste više od 30 kilometara, a standard usluge smo definisali i određivanjem maksimalne dužine čekanja na specijalistički pregled i obavezom timova porodične medicine da za pacijenta zakazuju specijalistički pregled.

Medici.com:
Može li se mogućnost da se ljekari pojedinačno javljaju na javni poziv ukoliko namjeravaju da registruju privatnu praksu, tumačiti kao podsticaj razvoju privatnog sektora?

G.K. Upravo tako. Ovim projektom ne samo da otvaramo vrata zdravstvenog sistema privatnom sektoru, nego ga i podstičemo na razvoj jer su analize pokazale da nemamo razvijenu privatnu praksu, pogotovo u istočnom dijelu Republike Srpske. Mogućnost uslovne prijave na javni poziv odnosi se na sve specijaliste koji se opredijele da registruju privatnu praksu, a posebno na specijaliste sekundarnog nivoa koji su zaposleni na primarnom nivou zdravstvene zaštite. Prema podacima s kojima raspolažemo, u domovima zdravlja, osim ginekologa i pedijatara, radi preko 160 drugih specijalista i njihove preglede su do sada naši osiguranici plaćali. Njima se sada, ukoliko nemaju namjeru da se doedukuju za porodičnu medicinu, otvara mogućnost da legalizuju svoj status, odnosno da registruju privatnu praksu, da u domu zdravlja uzmu u zakup prostor i opremu i da sa Fondom potpišu ugovor.
Pored toga, spremni smo da se angažujemo da banke povoljnim kreditom podrže privatni sektor kod nabavke opreme i novog zapošljavanja i da time značajnije doprinesemo razvoju ovog sektora u oblastima gdje javne zdravstvene ustanove ne mogu da odgovore zahtjevima.

Medici.com:
Ukoliko se za isto područje prijavi i bolnica i privatna ordinacija, ko će imati prednost kod izbora?

G.K. Prvo, i jedni i drugi moraju da ispune sve uslove iz javnog poziva. Kad to kažem, mislim na naše bolnice od kojih tražimo da nam daju ime i prezime specijaliste koji će raditi u konsultativno-specijalističkoj ambulanti, precizno navedeno radno vrijeme ambulante i izjavu o spremnosti da specijalista odlazi u dom zdravlja izvan sjedišta bolnice i da tamo organizuje pregled pacijenata. Na ovome ćemo insistirati i ti elementi će biti predmet naše kontrole. Ne može se potpisati ugovor s Fondom i nastaviti stara praksa da pacijent dođe na zakazani pregled, a u ambulanti nema doktora jer je otišao na sjednicu parlamenta, na fakultet, seminar i tome slično.
Ukoliko se na javni poziv prijavi i javna i privatna zdravstvena ustanova, koje ispunjavaju sve kriterijume, posljednju riječ će imati porodični doktori, odnosno, oni će se izjasniti o tome koga žele za svog konsultanta. S obzirom na to da su sniženi standardi broja stanovnika na jednog specijalistu, što praktično otvara mogućnost angažovanja većeg broja specijalista, vjerujemo da će biti prostora za angažovanje svih koji ispunjavaju uslove i prihvataju propisana pravila.

Medici.com:
Javni poziv se odnosi i na izbor glavnih konsultanata. Šta će biti njihov zadatak?

G.K. Za svaku od 12 specijalističkih oblasti izabraćemo glavnog konsultanta iz reda istaknutih stručnjaka, doktora koji su svojim radom stekli ugled i kod pacijenata i kod kolega. S obzirom na to da očekujemo da ćemo potpisati veliki broj ugovora, prije svega sa privatnim ordinacijama, osnovni zadatak glavnih konsultanata biće da koordiniraju rad svih tih ustanova. Pored toga, njihova uloga će se ogledati i u stručnoj podršci i pomoći kod rješavanja složenijih stanja. Cilj nam je da se što više zdravstvenih potreba stanovništva rješava na primarnom nivou zdravstvene zaštite. Novi način organizovanja konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite, uključujući i glavne konsultante, je mehanizam koji treba da omogući postizanje tog cilja.

Medici.com:
Koliko će Fond koštati novi način organizovanja KSZ-a?

G.K. Finansijskim planom smo za KSZ, obuhvaćen ovim projektom, planirali 20 miliona KM. U prošloj godini smo za sekundarni KSZ izdvojili 14,5 miliona KM, međutim, tu nije bila uključena kardiologija jer ona pripada tercijarnom nivou i imali smo znatno viši standard broja stanovnika na jednog specijalistu. Kad to imamo u vidu, možemo reći da ćemo za praktično isti novac dobiti mnogo bolje organizovanu konsultativno-specijalističku zdravstvenu zaštitu, a ako tome dodamo i novac koji su pacijenti izdvajali iz vlastitog džepa, možemo reći da ćemo do boljih rezultata doći i sa manje novca nego do sada.

Medici. com:
Da li će biti teškoća kod kontrole troškova, odnosno može li se dogoditi da troškovi budu veći od planiranih s obzirom na to da najavljujete potpisivanje ugovora s velikim brojem ustanova?

G.K. Finansiranje KSZ-a će biti budžetsko, odnosno svaka ustanova, koja sa nama potpiše ugovor, dobiće fiksni iznos novca prema broju osiguranih lica na području za koje ugovara KSZ. Takav način finansiranja ne dozvoljava prekoračenje troškova. U vezi s ovim, želim da kažem i to da sredstva planirana za KSZ iz ovog projekta, neće biti na uštrb sredstava planiranih za ugovore sa bolnicama u ovoj godini. KSZ ćemo finansirati iz dodatnih sredstava, koje nam je za tu namjenu obezbijedila Vlada RS.

Medici.com:
Očekujete li da će se privatne ordinacije prijaviti na javni poziv u dovoljnom broju? Kakve su reakcije na javni poziv?

G.K. Odmah po objavljivanju javnog poziva, organizovali smo seriju regionalnih sastanaka sa predstavnicima javnih i privatnih zdravstvenih ustanova na kojima smo prezentovali novi model organizovanja KSZ i dali neophodne informacije u vezi s javnim pozivom. Udruženje privatnih doktora, pored toga, organizovalo je i svoju vanrednu skupštinu, koju su posvetili javnom pozivu. Reakcije su pozitivne, naročito od predstavnika privatne prakse koji ovaj projekat smatraju istorijskim, jer im se pruža mogućnost da budu izjednačeni s javnim sektorom ne samo deklarativno, već i u praksi. Javni sektor je suzdržaniji u pohvalama, posebno domovi zdravlja, jer im je neuređen KSZ omogućavao dodatnu zaradu, ali su i oni saglasni s tim da je dosadašnja praksa neodrživa. Najviše negodovanja, ne na projekat, već na neka sistemska rješenja, iznijeli su pedijatri i ginekolozi. Naime, koncept porodične medicine u Republici Srpskoj podrazumijeva samo porodičnog doktora kao izabranog, dok su ginekolozi i pedijatri konsultanti. Predstavnici ovih specijalnosti ističu da bi trebalo i da pedijatri budu izabrani doktori za djecu do 6, odnosno 15 godina, a da žene imaju mogućnost na izbor i svog ginekologa.
Što se tiče odziva na javni poziv, očekujemo da će se privatne ordinacije prijaviti u značajnom broju. Moguće je da za pojedine specijalističke oblasti odmah ne bude dovoljno prijava iz privatnog sektora, ali za one ključne, koje pacijenti najviše očekuju, broj prijava će biti značajan. Tu, prije svega, mislim na internu medicinu, kardiologiju, oftalmologiju, ORL, pedijatriju i ginekologiju, koje su, inače, najzastupljenije specijalnosti u privatnom sektoru.

Medici.com:
Kada očekujete potpisivanje prvih ugovora?

G.K. Prijave, koje su pristigle do 15. aprila, već ocjenjujemo, tako da bismo prve ugovore mogli da očekujemo početkom maja. Inače, javni poziv ostaje otvoren sve dok ne potpišemo ugovore za cijelo područje Republike.
Svim dosadašnjim, a i budućim aktivnostima u vezi s realizacijom ovog projekta, pristupamo krajnje studiozno. Prije potpisivanja ugovora bićemo prisutni u svakoj opštini i tu ćemo razgovarati sa svim ustanovama koje su se prijavile na javni poziv o svim pojedinostima u vezi sa specifičnostima pojedinih područja.

Medici.com:
Planirano je da se ugovor potpisuje na period od 5 godina?

G.K. Petogodišnji period za koji se potpisuje ugovor, pored ostalog, je u vezi s očekivanim značajnijim uključivanjem privatnog sektora, čime im se daje dodatna garancija da mogu da planiraju svoj razvoj, da ulažu u opremu, zapošljavaju doktore i drugo osoblje. Zbog toga smo cijenu specijalističkog tima izrazili u bodovima što nam omogućava da svake godine odlukom Upravnog odbora utvrdimo vrijednost boda, te tako izbjegnemo komplikovanu proceduru izrade aneksa ugovora.

Medici.com:
Privatni sektor je, kako ste rekli, nedovoljno razvijen. Mnogi iz te oblasti imaju u planu angažovanje kadra iz javnog sektora. Da li će to biti moguće s obzirom na zabranu dvojne prakse?
G.K. Taj dio ćemo rješavati u dogovoru s Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite, međutim, već sada možemo reći da nećemo prihvatiti praksu da se rad privatne ordinacije isključivo, ili pretežno zasniva na honorarnom, odnosno dopunskom radu. Način finansiranja KSZ-a i precizno definisan sadržaj paketa usluga, onemogućavaju raniju praksu da se pacijenti iz javnog sektora „tjeraju“ u privatne ordinacije. Model je osmišljen tako da privatne ordinacije nisu stimulisane za veći broj pacijenata, jer neće biti plaćene po jedinici usluge. Sve to garantuje da u ovom segmentu ne može biti sukoba interesa. Mislimo da angažovanje u dopunskom radu specijalista iz doma zdravlja, koji su ujedno i porodični doktori i imaju registrovanu populaciju, nije sporno. Ukoliko većina privatnih ordinacija potpišu ugovor sa Fondom, ne bi trebalo da bude problema ni kod angažovanja bolničkih specijalista u okviru 12 specijalističkih oblasti obuhvaćenih projektom, odnosno javnim pozivom, jer ćemo imati potpuno uređen sistem u kome se zna ko su čiji pacijenti i šta ko radi. Jedna od mogućnosti, koju otvara ovaj projekat, upravo je poboljšanje materijalnog položaja zdravstvenih radnika, bilo da se odluče za privatnu praksu, bilo da se angažuju u dopunskom ili prekovremenom radu.

Medici.com:
Jeste li planirali slične projekte i u drugim segmentima zdravstvene zaštite?

G.K. Okosnicu zdravstvene politike u ovoj godini čini poboljšanje dostupnosti zdravstvene zaštite. U prethodnih nekoliko godina, zahvaljujući podršci Vlade RS i konkretnom angažovanju Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, učinjen je značajan napredak u svim oblastima, pa i u oblasti zdravstvenog osiguranja gdje su najveći rezultati postignuti kod obezbjeđenja novca za finansiranje zdravstvene zaštite, kao i kod proširenja prava iz obaveznog osiguranja. Projekat poboljšanja dostupnosti KSZ je izraz našeg nastojanja da ono što je propisano bude zaista dostupno našim osiguranicima, da prava ostvaruju na najjednostavniji način i da u potpunosti zaživi princip jednake dostupnosti kvalitetne i efikasne zdravstvene usluge na cijelom području Republike. U ovoj godini smo zato, zajedno sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite, planirali sličan projekat i kod poboljšanja dostupnosti porodične medicine, a i kod poboljšanja dostupnosti nekih dijagnostičkih procedura, kao npr. magnetne rezonanse, CT-a i mamografije. Kod dijagnostike, do poboljšanja će dovesti opremanje bolnica novom dijagnostičkom opremom, ali i u tom segmentu planiramo da uključimo privatni sektor. Uz planiranu digitalizaciju u ovoj oblasti, prevazići ćemo i problem nedostatka radiologa u pojedinim bolnicama.
Intervju vodio: prim. dr Momir Pušac