medicicom.com - Kardiovaskularni lijekovi u prevenciji ateroskleroze

Navigacija: Pocetna

Kardiovaskularni lijekovi u prevenciji ateroskleroze

Doc. dr sci. med. Duško Vulić
Centar za medicinska istraživanja - Medicinska elektronika, Banja Luka

Kombinacija lijekova za sniženje masnoća-statina, lijekova za sniženje krvog pritiska i acetilsalicilne kiseline može smanjiti umiranje i onesposobljenost kod osoba sa rizikom za aterosklerozu za 50%. Svjetska zdravstvena organizacija, 2002 god. Šta je ateroskleroza?

Ateroskleroza je bolest arterija, koja dovodi do njihovog očvršćavanja, zakrečavanja i suženja. U unutrašnjem zidu arterije stvaraju se masne aterosklerotične pločice koje se sastoje od dva dijela:bazena punog holesterolom i masnim materijama i kape koja ga pokriva i odvajala od unutrašnjosti arterije. Glavna opasnost se sastoji u tome što kapa može da prsne i sadržaj bazena se izručuje u šupljinu arterije što odmah dovodi do stvaranja krvnog ugruška tromba.

Koje su posljedice ateroskleroze?

Ateroskleroza srčanih arterija dovodi do stabilne angine pektoris (jak, kratkotrajan bol iza grudne kosti koji se nekad širi u lijevo rame i lijevu ruku) i srčanog udarainfarkta miokarda (izumiranje dijela srčanog mišića, jer se ne ishranjuje) i iznenadne srčane smrti zbog fatalne aritmije. Ateroskleroza arterija mozga manifestuje se simptomima od zaboravnosti, smanjene koncentracije, prolaznih slabosti moždane cirkulacije pa sve do moždanog udara-šloga sa oduzetošću govora i pojedinih dijelova tijela. Suženje arterija nogu dovodi do otežanog i bolnog hoda, koža postaje blijeda i hladna što na kraju dovodi do gangrene noge. Ateroskleroza aorte dovodi do njenog proširenja koji može iznenadno da prsne i uzrokuje brzu smrt.

Koji su glavni faktori rizika ateroskleroze?

Faktori rizika su: povišen krvni pritisak, povišene masnoće u krvi, povišen šećer u krvi, pušenje, povećana tjelesna težina sa povišenim obimom struka, fi zička neaktivnost, stres, porodična optere ćenost za aterosklerozu, muški pol, stariji uzrast i za žene prestanak menstruacije. Kardiovaskularni lijekovi u prevenciji ateroskleroze Za arterije srca je najrizičniji faktor povišen holesterol, za arterije mozga povišen pritisak a za arterije nogu pušenje.

Šta je povišeni krvni pritisak?

Ukoliko se kod određene osobe izmjeri u više od tri puta pritisak veći od 140/90 mmHg, smatra se da ta osoba ima povišen krvni pritisak. Bolest je poremećene ravnoteže brojnih mehanizama (od emocionalnih reakcija, fizičkog napora do autonomnog nervnog sistema endokrinih žlijezda koje izlučuju hormone noradrenalin, adrenalin i angiotenzin). Kontrolni mehanizmi koji regulišu normalan pritisak zakazuju i zato se pritisak povisi preko normale.

Šta je holesterol, koje su vrste Šta je holesterol, koje su vrste i koje su povišene vrijednosti i koje su povišene vrijednosti u krvi? u krvi?

Holesterol je masnoća koje najviše ima u namirnicama životinjskog porijekla koja je sastavni dio svake ćelije i potreban je za mnoge metaboličke procese u organizmu. Holesterol se stvara i u tijelu. Glavno mjesto gdje se stvara je jetra. On se krvlju prenosi zajedno sa posebnim bjelančevinama lipoproteinima do svake ćelije i u njima se zatim dalje prerađuje. Postoje dva tipa holesterola, loši (LDL) jer te čestice prenose holesterol koji se iz njih odlaže u tkiva i zidove krvih sudova i dobri (HDL) jer se tim česticama odnosi suvišan holesterol iz tkiva gdje ga ima previše.

Povišene vrijednosti holesterola su veće od 5 mmol/l, lošeg LDL veće od 3 mmol/l. Dobri HDL treba da bude veći od 1mmol/l kod muškaraca i 1,2 mmol/l kod žena.

Koje još vrste masnoća postoje?

Osim povišenog holesterola i povišeni trigliceridi su nepoželjne masnoće. To su jedinjenja masnih kiselina i alkohola glicerola. Nalaze se u namirnicama životonjskog i biljnog porijekla, kao što su margarini i ulja. U našem organizmu povećavaju se od slatkiša, hljeba, tijesta i drugih ugljenih hidrata. Smanjuju dobar holesterol i povećavaju loš.

Koje su povišene vrijednosti šećera u krvi?

Povišene vrijednosti šećera u krvi su veće od 6.2 mmol/l natašte.

Koje su povišene vrijednosti tjelesne težine?

Stepen povišene tjelesne težine određuje se indeksom tjelesne mase (BMI) koji predstavlja odnos tjelene težine sa visinom na kvadrat. Ukoliko je veći od 30 osoba je gojazna. Rizik za vaše zdravlje ne predstavlja samo količina masti koju unesete nego i gdje je ta mast raspoređena. Ukoliko na težini
dobijate u predjelu struka vaše tijelo ima fi guru jabuke. Te osobe se posebno trebaju pobrinuti da održe tjelesnu težinu. Rizikom se smatra obim struka veći od 88 cm kod žena i 102 cm kod muškaraca. Koliki je povišen kardiovaskularni rizik?

Ukoliko je ukupan kardiovaskularni rizik određen evropskim HeartScore tablicama veći od 5% u narednih 10 godina. Određuje se na osnovu pola, starosti, sistolnog krvnog pritiska, ukupnog holesterola i pušačkog statusa.

Šta može uticati na proces ateroskleroze?

Na razvoj procesa ateroskleroze može uticati promjena načina života (zdrav način ishrane, prestanak pušenja, povećanje fi zičke aktivnosti i izbjegavanje stresa) i određene vrste lijekova.

Koje vrste lijekova utiču na proces ateroskleroze?

Na proces ateroskleroze mogu uticati određeni lijekovi za povišen pritisak - antihipertenzivi, lijekovi za sniženje holesterola - statini i lijekovi koji sprečavaju stvaranje ugrušaka - antiagregacioni.

Koji lijekovi regulišu krvni pritisak i utiču na proces ateroskleroze?

Grupe lijekova koje snižavaju krvni pritisak i utiču na proces ateroskleroze su inhibitori enzima angiotenzin - konvertaze (ACE) i antagonisti kalcijskih kanalića.

Šta su ACE inhibitori?

Inhibitori enzima angiotenzin - konvertaze (ACE) su noviji lijekovi koji djeluju blokiranjem sistema renin - angiotenzin koji je odgovoran za snažno podizanje krvnog pritiska i opasnog pada pritiska. Kod povišenog krvnog pritiska - hipertenzije često je poremećena funkcija ove sprege hormona i njihova blokada je korisna. Sprečavajući stvaranje angiotenzinogena II supstance koja ubrzava razvoj ateroskleroze imaju povoljno dejstvo na zidove krvnih sudova i smanjenje zadebljanja srčanog mišića.

Šta su antagonisti Ca?

Blokatori kalcijumskih kanala u ćelijama srčanog mišića i mišićima krvnih sudova smanjuju napetost i time otvaraju krvne sudove. Posebno grupa dihidropiridinskih antagonista Ca postiže dobro regulisanje krvnog pritiska tokom 24h ali isto tako imaju i antiaterosklerotski efekat.

Da li se propisani lijekovi za sniženje pritiska moraju redovno uzimati?

Ako su lijekovi smanjili povišeni krvni pritisak, to znači da dobro djeluju. Treba ih piti stalno, jer bi prestankom njihovog uzimanja došlo do ponovnog porasta pritiska u vidu skokova. To je opasno jer može doći do srčanog ili moždanog udara.

Mogu li propisani ljekovi za sniženje pritiska uzrokovati neželjene efekte?

Navedene grupe lijekova za sniženje pritiska mogu izazvati neželjene pojave. ACE inhibitori mogu izazvati suvi kašalj, koji nije opasan ali je neugodan i ukoliko traje prekida se sa lijekom koji se zamjenjuje sa nekim iz druge grupe. Dihidropiridinski antagonisti Ca najčešće izazivaju crvenilo i otok skočnih zglobova. Ako su neželjene pojave izražene takođe se prekida sa tim lijekom.

Šta su statini?

Grupa lijekova koja snižava nivo holesterola u krvi. Naziv ovih lijekova se koristi u ljekarskom žargonu. Oni smanjuju djelovanje enzima koji učestvuje u stvaranju holesterola u jetri. Smanjuju koncentraciju štetnog -LDL holesterola i povećavaju koncentraciju dobrog - HDL holesterola. Svojimdjelovanjem mogu smanjiti koncentraciju lošeg holesterola i preko 50% i naj način onemogućiti da se oksidiše i dovede do razvoja ateroskleroze. Imaju i druge pozitivne efekte kojima se usporava napredovanje ateroskleroze i tako se smanje opasnost od srčanog, moždanog udara ili začepljenja krvnih sudova nogu.

Zašto je važno da uzimate statine?

Dobili ste lijek jer vam dijeta nije bila dovoljna za održavanje normalnih vrijednosti holesterola u krvi. Ako ste preboljeli srčani udar, imate anginu pektoris ili ste imali moždani udar čak i ako je koncentracija holesterola normalna važno je da redovno uzimate statine jer smanjuju rizik da se ponovo desi neka komplikacija ateroskleroze.

Koliko vremena ćete morati uzimati statine?

Mjere za snižavanje nivoa holesterola moraju se sprovoditi doživotno, kako zdrav način života tako i uzimanje statina. Liječenje neće biti uspješno ukoliko se lijekovi uzimaju povremeno. Mogu li statini uzrokovati neželjene efekte? Neželjeni efekti ovih lijekova su blagi i prolazni. Ozbiljniji poremećaji mogu rijetko nastati sa oštećenjem jetre ili mišićnim bolovima kada je potrebno odmah izvijestiti ljekara.

Kada ne smijete uzimati statine?

Ove lijekove ne treba uzimati ako imate jetrenu bolest, ako ste trudni i dojite.

Šta je acetilsalicilna kiselina?

Acetilsalicilna kiselina u malim količinama (75-300 mg dnevno) dokazano smanjuje rizik od nastajanja bolesti srca i moždanog udara. Svojim djelovanjem ona smanjuje sposobnost krvnih pločica (trombocita) za lijepljenje - međusono i na zidove krvnih sudova. Tako je rizik od stvaranja krvnog ugruška smanjen.

Zašto ju je važno uzimati?

Važno je uzimati acetilsalicilnu kiselinu kod oboljelih od posljedica ateroskleroze ali i kod onih koji imaju visok rizik za oboljevanje.

Koji su neželjeni efekti?

Najčešći neželjeni efekat je kr varenje iz želuca ili dvanaestopalačnog crijeva zbog čega moraju biti oprezni oni koji su imali od ranije smetnje.