Prema riječima direktora Fonda zdravstvenog osiguranja RS Gorana Kljajčina, sa zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj za ovu godinu je ugovoreno za oko 20 miliona KM više sredstava nego što bi to iznosilo da je u poptunosti primjenjen kriterijum broja registrovanog stanovništva. Tim novcem smo "namirili" iznos ugovorenih sredstava onim zdravstvenim ustanovama koje bi realno u ovoj godini trebalo da dobiju manje sredstava nego do sada, rekao je Kljajčin i dodao da Fondu predstoji obaveza da ova sredstva obezbijedi uštedama na troškovima koje Fond direktno finansira. Ovo znači da ćemo u ovoj godini još više intenzivirati kontrolu troškova, jasnije definisati indikacije za korišćenje propisanih prava i preduzeti sve druge mjere koje će omogućiti efikasno upravljanje troškovima.

Ovo neće biti ni malo lako postići, ali smo se potpisivanjem ugovora obavezali da ga izvršimo i da zdravstvenim ustanovama kroz mjesečne tranše doznačimo sredstva koja im pripadaju na osnovu ugovorenog obima usluga zdravstvene zaštite. Naravno, kako ističe Kljajčin, i zdravstvene ustanove imaju obaveze kod realizacije potpisanih ugovora. U ovoj godini, pored pružanja usluga koje su ugovorene, od zdravstvenih ustanova očekujemo bolji odnos prema pacijentima i još veći stepen poštovanja njihovih prava, kaže direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS.

Kako bi na najbolji mogući način doprinijela porastu broja rođenih, Vlada Republike Srpske finansiraće od sada dvije procedure vještačke oplodnje.

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske omogućio je prošle godine 209 vještačkih oplodnji, koje kao izuzetno zahtjevna medicinska metoda pojedinačno koštaju pet i po hiljada maraka.

- Mi smo do sada odobravali jednu proceduru u potpunosti, ali to nije bilo dovoljno. Uspješnost prve procedure u idealnim uslovima jeste maksimalno 30 odsto. A idealni uslovi su da žena ima 25 godina. Da bi postigli adekvatan uspjeh potrebne su tri do četiri procedure - naglasio je prof. dr Nenad Babić, izvršni direktor Sektora za zdravstvo u Fondu i dodao da će odluka Vlade RS da finansira i drugu proceduru uveliko doprinijeti porastu broja novorođenčadi u Srpskoj.

Adolescencija (adolescentia-mladost) i njen centralni događaj - pubertet (pubertas-polno sazrijevanje) predstavljaju životno doba u kojem se dijete - polno nezrela jedinka, preobražava u odraslu osobu sposobnu za reprodukciju tj. nastavak vrste.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije adolescencija obuhvata period od 10-te do 20-te godine života. Ta podjela je formalna, jer vrlo često postoje neslaganja izmedju biološkog i psihološkog razvoja adolescenta i dobro je poznato da su te široke varijacije u razvoju jedinke uslovljene ličnim i demografskim, ekonomskim, socijalnim, kulturnim i faktorima okoline.

Gdje god da žive, na selu ili gradu, u bogatim ili nerazvijenim društvima, adolescenti pokazuju karakteristične obrazce ponašanja koji im daju osobitost i jedinstvenost čineći ovaj period života jedinstvenim i različitim od svih drugih perioda čovjekovog života.

Populaciona ekspanzija na našoj planeti u drugoj polovinu 20- tog vijeka učinila je da 30% svjetskog stanovništva pripada grupi adolescenata (10 do 19 godina). Nažalost, na početku 21. vijeka to nije situacija i na području Republike Srpske kao i susjedne nama Republike Srbije, gdje prema gruboj procjeni populacija adolescenata obuhvata oko 15% stanovništva.

Adolescent nastoji da stvori svoj svijet, izdvojen i nezavisan u odnosu na roditelje i šire socijalno okruženje, usvajajući obrasce ponašanja na koji odrasli a posebno roditelji nemaju skoro nikavog uticaja. Takvoj situaciji pogoduje i razaranje tradicionalne patrijahalne porodice i urušavanje uloge roditelja kao i otuđenje među generacijama.

Tjelesne a dijelom i psihičke promjene u pubertetu rezultat su reaktiviranja složenog neuroendokrinog sistema koji obuhvata izvjesne dijelove centralnog nervnog sistema i hipotalamusa, hipofizu i gonade, koru nadbubrežne žlijezde kao i brojne druge žljezde sa unutrašnjim lučenjem. Pubertet u najvećoj mjeri odlikuje brzi rast u visinu, procesi polnog razvoja i sazrijevanja i na kraju postizanje reproduktivne zrelosti.

Od astme u svijetu boluje oko 300 miliona ljudi, većina bolesnika su djeca, adolescenti i mlađa radno aktivna populacija. Često citirano AIRE ispitivanje (The Asthma Insights and Reality in Europe) pokazuje da je znatan dio bolesnika, što vrijedi i za Bosnu i Hercegovinu, neprimjereno dijagnostikovan i liječen. Stoga je očito potrebna promjena u opštem pristupu, posebno dijagnostikovanju, procjeni težine i liječenju astme. Nove GINA smjernice pojednostavljuju procjenu težine i liječenje astme. Procjena stepena bolesti se vrši prema stepenu kontrole, a liječenje je stepenasto prilagođeno postizanju i održavanju kontrole bolesti. Na pitanja o astmi, procjeni težine i liječenju odgovara prim. dr Mirjana Đekić – Čađo specijalista pulmolog, Klinike za plućne bolesti, KC Banja Luka.

Sektor za farmaciju pri Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, počeo je s radom od marta 2006. godine. U djelokrugu rada su poslovi koji imaju za cilj unapređenje zdravlja stanovništva, kreiranjem zakonskog okvira za oblasti lijekova, medicinskih sredstava i opasnih hemikalija. Primjenom Zakona o lijekovima iz 2001. godine, mora se priznati, urađeno je mnogo u ovoj oblasti. Neke aktivnosti nisu mogle da čekaju, kao što je, primjera radi, usklađivanje pomenutog zakona sa zakonodavstvom Evropske unije, kako bi se Agenciji za lijekove RS omogućio što efikasniji rad, prvenstveno u postupcima odobravanja lijekova za promet. Početkom prošle godine usvojene su i objavljene izmjene i dopune Zakona o lijekovima u cilju harmonizacije domaćih propisa sa evropskim. Time su proizvođačima lijekova pojednostavljeni postupci i procedure za ulazak na tržište RS. Međutim, u Sektoru farmacije, zbog specifičnosti posla, uvijek ima aktivnosti, tako da je nezahvalno govoriti o nekom prioritetu. Mr ph Vanda Marković-Peković, koja je prva do ministra zdravlja i socijalne zaštite RS, za farmaciju, pokušala nam je približiti, barem, one najznačajnije.