|
Navigacija: Pocetna
|
Pocetna
|
Broj 40
|
|
|
Počeo sa radom Centar za radioterapiju RS
Prva transplantacija bubrega
Radim za srce
Krv - najdragocjeniji lijek
Eutanazija
Parodontitis uzrokuje komplikacije u trudnoći
Porodilišta su zajednička briga
Razvoj kardiohirurgije
Prognostički parametri malignih tumora organa za varenje
Klinička etika
|
8
17
19
22
32
60
73
76
114
114
|
|
|
|
Tema broja
|
Tretman limfedema
Limfedem je otok dijela tijela, najčešće ekstremiteta, uzrokovan pretjeranom akumulacijom limfe. Limfedem je kompatibilan sa normalnim načinom života. To je stanje koje se manifestuje osjećajem težine, kozmetičkim defektom, nelagodnošću i bolom, čestim upalama (cellulitis i lymphangitis) te rijetko malignom alteracijom.
1% populacije ima limfedem, iako mnogi misle da je to stanje koje se javlja rijetko. |
|
Detaljnije...
|
|
|
Broj 40
|
|
 Riječ urednika
Dok zajedno koračamo stazama vremena i godišnjih doba što se smjenjuju nad nama, stopala života nas uvedoše u još jedno ljeto obogaćeno suncem, putovanjima i godišnjim odmorima. I zaista, ljeto nam dođe kao kratki predah. U trenutnom zatišju vremenskog kutka su seminari, simpozijumi i druga stručna okupljanja.
|
|
Detaljnije...
|
|
|
Laserski tretman dijabetesa |
|
Tema broja
|
 Dijabetička retinopatija predstavlja najčešću komplikaciju šećerne bolesti – dijabetesa na očima. Neprepoznata i netretirana dijabetička retinopatija nakon određenog vremena može da dovede do sljepila.
Kako je dijabetes sveprisutna bolest time je još važnije da se dijabetička retinopatija otkrije na vrijeme i tretira na vrijeme. Najbolji način otkrivanja promjena na očnom dnu povezanih sa šećerom je oftalmološki pregled. On mora da se sastoji iz određivanja vidne oštrine na daljinu u blizinu, pregleda oka uz pomoć biomikroskopa i pregleda očnog dna nakon širenja zenica. Ako oftalmolog vidi promjene na očnom dnu koje trebaju tretman on će predložiti laserski tretman.
Laserski tretman je za sada jedini efikasan nažin sprečavanja daljeg gubitka vida uzrokovanog dijabetičkom retinopatijom. Tablete i kapi se ne koriste za liječenje dijabetičke retinopatije jer nisu djelotvorne. |
|
Detaljnije...
|
|
|
Broj 40
|
|
 Počeo s radom Centar za radioterapiju u RS
Dana 29.07.2010. godine, Centar za radioterapiju su posjetili Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, prof. dr Ranko Škrbić, direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS, gospodin Goran Kljajčin, generalni direktor Kliničkog centra Banja Luka, prof. dr Mirko Stanetić sa ciljem uvida u spremnost centra za početak rada 02. avgusta 2010. godine. Generalni direktor International Medical Centers Banja Luka, gospodin Marijan Bilić, prezentovao je delegaciji sadržaje Centra za radioterapiju čijom izgradnjom je Republika Srpska dobila jedan od najsavremenijih radioterapijskih centara u regionu.
|
|
Detaljnije...
|
|
|
Tema broja
|
 Reumatska oboljenja čine veliku grupu bolesti nedovoljno poznatog uzroka koja izazivaju najčešće bolne promjene na lokomotornom sistemu (kostima, zglobovima, mišićima i okolnim strukturama) čovjeka. Reumatska grupa oboljenja često uzrokuju izostanak sa posla a ponekad i trajnu invalidnost što predstavlja značajan socijalno ekonomski i medicinski problem. Smatra se da 10 – 20% svjetskog stanovništva ima neko prolazno ili trajno reumatsko oboljenje. Današnja medicina u liječenju reumatskih bolesti koristi savremena medicinska sredstva među kojima važno mjesto zauzima laser. Laser predstavlja izvor veoma usmjerenog snopa koherentne monohromatske svjetlosti. |
|
Detaljnije...
|
|
|
Tema broja
|
Prvi laserski uređaj konstruisan je 1954. godine na Columbia univerzitetu u SAD. Naziv potiče od Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation (pojačanje svjetlosti stimulisanom emisijom zračenja).U medicini prvi su ga uveli oftalmolozi 1960. U ginekologiji je prvi put primjenjen 1973. godine za liječenje promjena na grliću maternice (Kaplan i saradnici).
Laseri za biostimulativne efekte zovu se i meki laseri. U ginekologiji se koriste u tretmanu upale Bartolinijeve žlijezde, bolne menstruacije, upale cerviksa, ožiljaka, upale rodnice (colpitis), nakon konizacije, upale bešike, distrofije vulve, hematoma, genitalnog herpesa, inkontinencije (bježanja) urina, upale parametrija, pruritus (svrab), postoperativno ubrzanje zarastanja, strija, iritabilne (nadražljive) bešike, vulvitisa i mastitisa. Kod ovih stanja laser djeluje analgetski (smanjenje bola), antiflogistički (smanjuje upalu), antiedematozno (smanjuje otok), biostimulativno (ubrzava zarastanje) i vazodilatatorno (proširuje krvne sudove). Zavisno od dijagnoze određuje se snaga, frekvencija, broj sedmičnih i ukupnih tretmana. |
|
Detaljnije...
|
|
|
Broj 40
|
|
Saradnja VMA i KC Banjaluka
|
Prva transplantacija bubrega u Republici Srpskoj
Potpisivanju Ugovora o saradnji između ove dvije ustanove, koje su
popratili brojni mediji iz Republike Srpske i Bosne i Hercegovine
prisustvovala je najviša delegacija Vojnomedicinske akademije:
general-major prof. dr Miodrag Jevtić, načelnik Vojnomedicinske
akademije Beograd, pukovnik prof. dr Nebojša Stanković, načelnik
Hirurške klinike, pukovnik prof. dr Zoran Popović, načelnik Klinike za
ortopediju, vojni službenik prof. dr Silva Dobrić, načelnica Instituta
za naučne informacije, pomoćnici ministra zdravlja i socijalne zaštite
RS doc. dr Milan Skrobić i Nedeljko Milaković, direktor Fonda
zdravstvenog osiguranja RS Goran Kljajčin, predstavnici Kliničkog
centra Banja Luka, prof. dr sc med. Mirko Stanetić, generalni direktor,
mr sc. dr Zoran Aleksić, direktor za medicinske poslove hirurških
disciplina, i Aleksandar Todorović, direktor za ekonomska pitanja.
|
|
|
Detaljnije...
|
|
|
Tema broja
|
 Institut za neurohirugiju Kliničkog centra Srbije proslavio je prošle godine 80 godina savremene neurohirurgije. Ova referentna ustanova, je među najvećima u Evropi. U njoj se godišnje uradi blizu 3000 najsloženijih operacija na mozgu, kičmenoj moždini, perifernim nervima.
Jedina je neurohirurška ustanova u zemlji koja je u rutinsku praksu uvela neuroendoksopiju. Ovih dana Institut će obeležiti dvanaest godina od prve endoskopske operacije na mozgu. |
|
Detaljnije...
|
|
|
Broj 40
|
|
Svjetski dan srca, 26. septembar 2010.
|
Radim za srce
Zahvaljujući aktivnostima Fondacije Zdravlje i srce i njenih partnera u
Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, već 10 godina se obilježava
Svjetski dan srca. Obilježavanje je počelo 2000. godine kada su
Republika Srpska i Bosna i Hercegovina bile među prvih 6 zemalja u
Evropi koje su počele organizovati aktivnosti povodom Svjetskog dana
srca.
Svjetski dan srca obilježavan je sa sljedećim temama: 2000. ”Fizička
aktivnost”; 2001. ”Srce za cijeli život”; 2002. ”U kakvoj ste formi”;
2003. ”Kako imati srce za cijeli život”; 2004. ”Djeca, mladi i srčana
oboljenja”; 2005. ”Odgovarajuća težina, dobar izgled”; 2006. ”Koliko je
mlado vaše srce?”; 2007. ”Udružimo se za zdravo srce”; 2008. ”Da li
znate svoj rizik?” i 2009. ”Radimo za srce”.
|
|
|
Detaljnije...
|
|
| << Početak < Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sledeća > Kraj >>
| | Rezultati 1 - 10 of 238 |
|
|
|
|
|
