Prof. dr
Slobodan
Janković
književnik i humorista

Aforizmi

Medicina je jako skupa, žale se očevi koji
djeci kupuju diplome med. fakulteta.

***
Rasijani bolničar stavi infuziju na sto, a objesi bolesnika.
***
Nije čudo što mnogi imajupovećanumasnoću
u krvi s obzirom koliko malo postimo.

***

Prim. doc. dr Milan Arbutina,
neuropsihijatar, šef Katedre za neurologiju Medicinskog fakulteta u Banjaluci, načelnik Neurološke klinike u Banjaluci

Cerebrovaskularne bolesti (CVB) pripadaju grupi vodećih masovnih hroničnih nezaraznih bolesti. Uz oboljenja srca i maligne bolesti to su najčešća oboljenja savremenog čovjeka i nalaze se na trećem mjestu po smrtnosti, a na prvom mjestu po invalidnosti. Pod terminom CVB podrazumijevaju se svi poremećaji u kojima je dio mozga prolazno ili trajno oštećen ishemijom ili krvarenjem i/ili kod kojih je jedan ili više krvnih sudova mozga primarno oštećen patološkim procesom.
 

(u periodu novembar 2006. - mart 2007. godine)

D. Babić-Đurić1, Z. Vrućinić1, J. Daničić1, N.Grubiša1 1Agencija za lijekove Republike Srpske
II kongres kliničke farmakologije Srbije sa međunarodnim učešćem, Palić 9-12. maja 2007.

Proces kontinuiranog praćenja bezbjednosti i efikasnosti lijekova koji se primjenjuju u kliničkoj praksi jedan je od uslova za bolju zdravstvenu zaštitu stanovništva.
Osnovna metoda kojom se postiže monitoring neželjenih dejstava lijekova je spontano prijavljivanje istih od strane zdravstvenih profesionalaca i ujedno predstavlja glavni izvor informacija u sistemu farmakovigilanse.
Zdravstveni radnici (ljekari, stomatolozi, farmaceuti i ostalo medicinsko osoblje) bi trebali da obavještavaju Agenciju za lijekove Republike Srpske o svim neželjenim dejstvima lijeka ili o neželjenim događajima u vezi sa uzimanjem lijeka (i o sumnji na njih, na osnovu svoje ocjene i obavještenja pacijenta) i to na obrascu Prijava neželjenih dejstava lijeka.
Cilj aktivnosti na praćenju i prikupljanju neželjenih dejstava lijekova jeste postizanje racionalne terapije, odnosno primjena najdjelotvornijeg lijeka sa najmanje neželjenih dejstava nakon uspostavljanja prave dijagnoze.

 

Letnji meseci period su povećane aktivnosti krpelja, ali i češćeg boravka na otvorenim travnatim površinama, pa samim tim i povećanog rizika od infekcije uzročnicima lajmske bolesti, kao i drugim mikroorganizmima koje krpelji prenose. Stručnjaci VMA od početka 90-tih godina prošlog veka sistematski i multidisciplinarno se bave unapređenjem dijagnostike, tretmana i prevencije lajmske bolesti. Jedino u ovoj ustanovi može se odmah pouzdano ispitati da lije krpelj koji vas je uboô zaražen  uzročnikom  lajm-borelioze, uraditi kompletna mikrobiološka dijagnostika korišćenjem testova najnovije generacije, a iskusni kliničari-infekto-lozi, dermatolozi, reumatolozi, neurolozi, hrabro će se suočiti sa tretmanom ove bolesti.

A štaje zapravo lajmska bolest?

Prof. dr sci. med. Marija Burgić-Radmanović, načelnik Klinike za psihijatriju KC Banja Luka, šef katedre za psihijatriju Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci

Disocijativni poremećaji predstavljaju djelomičan ili potpuni gubitak normalne integracije između sjećanja na prošle događaje, svijesti o identitetu i neposrednih osjeta, kao i kontrole tjelesnih pokreta. Kod ovog poremećaja dolazi do dezintegracije dvije ili više mentalnih funkcija, odnosno do rascjepa cjelovitosti sveukupnog doživljavanja sebe ili se procesima konverzije intrapsihički konflikt ispoljava kroz tjelesne simptome.
Skupini disocijativnih poremećaja pripadaju psihogena amnezija, depersonalizacijski i derealizacijski doživljaji, psihogena fuga, disocijativni motorički poremećaji i poremećaj podvojenog identiteta.