Reumatska groznica/reumatska srčana bolest (RG/RSB) je najčešće kardiovaskularno oboljenje kod djece i mladih osoba i još uvijek je veliki problem zdravstvene zaštite u zemljama u razvoju. Skorašnja istraživanja procjenjuju da bolest pogađa 2,4 miliona djece između 5 i 14 godina u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Najugroženija područja su sub-saharska Afrika i narod pacifičkih ostrva. Reumatska groznica prati zapostavljenu (streptokoknu) upalu grla i može biti efikasno liječena jednostavnim injekcijama penicilina. Ponovljene infekcije uzrokuju oštećenje srca i u kasnim tinejdžerskim ili ranim dvadesetim godinama, pacijenti onda trebaju ekspazivnu hiruršku zamjenu zalistaka.

Iako se smatra da je to bolest starijih osoba, moždani udar je potencijalni rizik za svakog, uključujući i djecu. Može biti  uzrokovan urođenim srčanim problemima, kao što su abnormalne valvule ili infekcije, bolest srpastih ćelija (rizik od moždanog udara je 300 puta veći nego normalno) i traumama koje oštećuju velike arterije.

Nezdrav stil života

Nezdrav način ishrane, pušenje i fizička neaktivnost su vodeći  uzroci kardiovaskularnih oboljenja. Ovi nezdravi stilovi života se sve više usvajaju u ranoj životnoj dobi.

Djeca i duvan

Što osoba mlađa počne pušiti duvan, to je veći rizik od konačne pojave oboljenja  uzrokovanih pušenjem. Polovina mladih ljudi koji nastave pušiti umrijeće od pušenja. Velika većina pušača počinje upotrebljavati duvan prije navršene desete godine. Čak i u zemljama sa niskim ili srednjim  prihodima postoji visok procenat (preko 30%) djece koja prvu cigaretu puše prije navršenih 10 godina: u Gani, Gijani, Indiji, Jamajki i Poljskoj, viši postotak (>30%) je u Argentini, Čileu i Ukrajini.

Djeca i gojaznost

 

Gojazna djeca imaju približno 3 puta veći rizik za hipertenziju nego djeca koja nisu gojazna. Nadalje, rizik od hipertenzije kod djece se povećava sa nivoom povećanja BMI.
Kohortne studije   pokazuju da se gojaznost može pratiti  od djetinjstva do odrasle dobi, gdje je morbiditet očigledan (BMI 2001:322: 1094-5). Gojaznost  kod adolescenata je direktno povezana sa povećanim morbiditetom i mortalitetom u odrasloj dobi, nezavisno od  tjelesne težine u odrasloj dobi (BMI 2001: 322:1094-5). Rizik od razvoja dijabetesa melitusa tip II je jasno povezan sa povećanjem prevalence gojaznosti. Zapažen je novi trend povećanja slučajeva dijabetesa tip II kod djece širom svijeta, a pogođena su i neka djeca mlađa od 8 godina.
Gojaznost  u djetinjstvu ima već razmjere epidemije u nekim područjima, a u nekim raste: približno 22 miliona djece mlađih od 5 godina su gojazna, a još mnogo djece širom svijeta ima prekomjernu tjelesnu težinu.

U SAD procenat gojazne djece između 6 i 11 godina se više nego udvostručio od '60-ih godina. Stope prekomjerne tjelesne težine i gojaznosti u djetinjstvu se kreću od 10-20% u Sjevernoj Evropi i više u Južnoj Evropi - od 20% do oko 36% u dijelovima Južne Italije, gdje se nivo problema poredi sa onim u SAD. Postoje niži nivoi prekomjerne tjelesne težine kod djece u zemljama Centralne i Istočne Evrope, čija je ekonomija pretrpjela različite vidove recesije tokom perioda ekonomske i političke tranzicije tokom  90-ih.

Gojazna okolina

- Studije pokazuju da su vrijeme provedeno u gledanju televizije i broj bezalkoholnih pića  povezani sa gojaznošću. Udio energije bezalkoholnih pića je veći kod mladih osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom nego kod onih mladih osoba koje nemaju prekomjernu tjelesnu težinu. Velike čokolade obezbjeđuju petinu dnevnih potreba kalorija kod desetogodišnjaka.
- Promocija hrane utiče na prioritete u ishrani kod djece (tip i marka hrane koju vole da jedu) i na ono što kupuju i za šta dosađuju roditeljima da im kupe. Što djeca više gledaju  reklame za hranu na televiziji, to više užina i kalorija unose (Food Standard Agency, UK, Dec. 2003). Sada postoji velika tendencija da se jede užina između obroka: u Velikoj Britaniji 91% djece jede užinu bar jednom dnevno.
- Djeca su glavna meta marketinga industrije hrane koji investira veliku sumu novca, npr. 1998. godine troškovi promocije lanca "Mc Donald's" restorana su bili preko 1 bilion dolara.

Djeca i neaktivnost

Normalno ponašanje djeteta je da bude energično i aktivno. Urbana okolina često obezbjeđuje malo prilika za aktivnosti. Nadalje, način života uz televiziju i kompjuter podržava sjedeći stil života sa navikama za uzimanje užine.
Dvije trećine djece širom svijeta su takođe nedovoljno aktivna za svoje zdravlje.

U Evropi samo 3 zemlje nude najmanje  2 sata sedmično organizovanog fizičkog vaspitanja. U SAD je dnevno učešće u fizičkom vaspitanju u srednjim školama pala sa 42% u 1991. godini na 29%.
Pothranjenost je i dalje važan problem zdravstvene zaštite. Gojaznost i pothranjenost bi se trebali suzbiti istovremeno, bez smanjenja međunarodnih obaveza za jedno ili drugo. Postoji jaka povezanost između nezdravih stilova života: Djeca koja su fizički neaktivna  udvostručuju svoj rizik od toga da postanu gojazna. Nadalje, među djecom koja su više fizički aktivna manje je onih koji puše (Boreham, L.A. et al. 1997).  Škole postaju sve manje zdrava okolina za djecu. Ne štite djecu od nezdrave ishrane, a većina njih ne nudi u izbor  zdrave obroke. Isto tako ne nude dovoljno fizičkog vaspitanja.

Br. 1. Fondacija "Zdravlje  i srce" upućuje poruku "Svjetske federacije za srce", štampanu u 10000 primjeraka (škole, lokalne zajednice-pacijenti/građani, medicinske ustanove).

Br. 2. Fondacija "Zdravlje i srce", zajedno  sa organizacijama kardiologa u BiH, uključujući i "Nacionalni komitet za prevenciju kardiovaskularnih bolesti", upućuje "Specijalnu poruku":
- Stanovništvu BiH i svim  nadležnim vlastima na svim nivoima
- Međunarodnoj zajednici, putem Ujedinjenih nacija
- Savjetu Evrope
o potrebi da sačine i realizuju zajednički Program za Bosnu i Hercegovinu, u vezi sa sprovođenjem svjetskog i evropskog programa "Prevencije kardiovaskularnih oboljenja" (KVO) koncentrisanjem aktivnosti na:
- žena/majka u porodici i društvu i prevencija KV oboljenja
- djeca i mladi i prevencija KVO
- stres i KVO
- zdrav način ishrane i prevencija KVO
- fizička aktivnost i prevencija KVO
- bolesti ovisnosti i KVO
- lijekovi u prevenciji i liječenju KVO
- mentalno zdravlje i KVO
Specijalna poruka:
Ratne i poslijeratne posljedice uz izuzetno loše socio-ekonomske uslove uticali su na pogoršanje zdravlja građana Bosne i Hercegovine. Organizovana pomoć združenih partnera iz svijeta i Evrope je neophodna!
Pridružite nam se!

Br. 3. Na osnovu dostignutog, Fondacija "Zdravlje i srce" će sa edukovanim ljekarima redovno organizovati: "Godišnji stručni skup" i zajedno pokretati inicijativu radi poboljšanja kardiovaskularnog zdravlja stanovništva BiH  i jugoistočne Evrope.
- Aktivirati "Doktor i pacijent inicijativu" radi što bolje saradnje i međusobnog razumijevanja u pogledu  prevencije kardiovaskularnih oboljenja i pokretanja inicijative kod nadležnih vlasti BiH i Savjeta Evrope
- Redovne posjete svjetskih/evropskih  eksperata za pitanja prevencije kardiovaskularnih oboljenja uz organizovanje "Ljetne škole prevencije kardiovaskularnih oboljenja"
- Školovanje kardiologa u European Heart House (Evropskoj kući srca)
- Organizovanje tribine "Zdravlje", jednom mjesečno, u školama i lokalnim zajednicama.

Br. 4. Fondacija "Zdravlje i srce" u saradnji sa edukovanim ljekarima, udruženjima žena i mladih i lokalnim zajednicama organizovaće praćenje faktora rizika (krvni pritisak, šećer u krvi, holesterol) čiji će se rezultati objavljivati u okviru stručnih časopisa.

Br. 5. Fondacija "Zdravlje i srce" u saradnji sa TV kućama u BiH organizovaće "TV javnu debatu" na temu "Kardiovaskularna oboljenja" uz mogućnost uključivanja građanstva u debatu.
Na kraju javne debate građani će uz podršku stručnjaka kardiologa i ljekara primarne zdravstvene zaštite uputiti "Inicijativu" nadležnim vlastima i stručnim organizacijama uz prijedlog mjera za poboljšanje zdravlja kroz sprovođenje Programa prevencije kardiovaskularnih oboljenja.

Br. 6. Fondacija "Zdravlje i srce" zajedno sa redakcijom ljekara organizuju:
- izdanje "Specijalnog priloga" u povodu Svjetskog dana srca u vodećem časopisu o zdravlju;
- izdanje "Specijalnog dodatka" u dnevnim novinama sa tiražom u cijeloj Bosni i Hercegovini radi cjelovite prezentacije Programa prevencije kardiovaskularnih oboljenja, značaja Svjetskog dana srca i zajedničkih programa sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Svjetskom federacijom za srce, Evropskim udruženjem kardiologa, Evropskom mrežom za srce i afirmisanim svjetskim partnerima (fabrikama, institutima, univerzitetima, fakultetima, bankama, fondovima, gradovima).

Br. 7. Fondacija "Zdravlje i srce" će sa:
- Gradom Banjaluka i drugim gradovima i lokalnim zajednicama nastaviti realizaciju projekta "Staza zdravlja",
- Telekomom BiH organizovati telefonsku liniju "Zdravo srce",
- Združenim partnerima u BiH organizovati tribinu "Zdravlje" u školama, lokalnim zajednicama i medijima.