Poslednje uneseno:
-
12:40 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Riječ urednika
„Dok tapkaju tiho kapi guste kiše, minut svakog časa nestaje sve tiše...A ja pustih dugu da ode bez boja, ne slutih da čežnju krije duša moja.Ko biljka na suncu tražila je spas, ne razabrah reči, prebrz beše kas.Al’ tako mi dana okupanog tog, sad razumem slovca, sad mi jasan zov!No, iščeze duga i minuti svi, bespovratni behu kišni časi ti.Zato svaki minut bojim duge luk i ne dam da nestane kao onaj put!“(Jovana Pušac)
Opomena. Baš tako bi se moglo nadjenuti ime ovom lirskom izrazu. Kao prst na čelo, koji bi nam trebao vrlo često, u trenucima kajanja i preispitivanja - da li smo mogli učiniti nešto, uložiti napor više, pa dati sopstvenom životu kakav sopstveni doprinos, promijeniti učmali tok stvari, podići glavu gore i hrabro se uhvatiti u koštac sa stvarnošću?! Ili smo dovoljno učinili, dovoljno se potrudili, jer život je, prema nekima, kao rijeka, te i nije važno šta nas sve to poslije vira čeka...
No, istina, važno nam je šta nas sve to u ovom jubilarnom 30-om broju Medici.com-a čeka:
Datum 15. novembar 1978. godine, će zauvijek ostati uknjižen u rodni list Medicinskog fakulteta u Banjaluci. Svoj 30-i rođendan Medicinski fakultet je svečano proslavio istog tog dana, 2008. godine u prepunoj sali Kulturnog centra Banski dvor, u istoj onoj sali u kojoj su daleke 1978. godine, novembra mjeseca, počela i prva predavanja...
A Lekarska komora Srbije je nakon 63. godine 22. oktobra svečano u Domu Narodne skupštine dodijelila ljekarima prve licence za rad. „Biti lekar, znači odoleti iskušenju i uverenju da je onaj ko pomaže iznad onoga kome je pomoć potrebna, a tu spoznaju o nesuperiornosti svoje funkcije moraju imati i političari, jer biti lekar veliko je to, ali to znači i odoleti iskušenju, jer zbog toga što je neko lekar ili predsednik ne znači da je iznad drugih", istakao je Boris Tadić, predsednik Srbije u svom nadahnutom obraćanju ljekarima.
U ovom broju donosimo bogat sadržaj vezan za Svjetski dan šećerne bolesti 14. novembar, pod motom „Ujedinjeni protiv dijebetesa" obilježen i u Republici Srpskoj mnogobrojnim javnim manifestacijama u svim regionalnim centrima.
Predstavljamo vam Institutut za neurohirurgiju KC Srbije koji je 31. oktobra obilježio 55 godina svoga postojanja.
I naposljetku, Medici.com Vam želi mnogo sreće i mnogo zdravlja za trenutke novogodišnjih slavlja! I naravno, budimo na vezi dok bojimo dugu najveselijim bojama!
Iskreno, Vaš Medici.com
Vaš glavni urednik,
prim. dr Momir Pušac
Detaljnije...
-
12:36 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Zdravstvo
Studijsko putovanje
Sistem kvaliteta u zdravstvu Francuske
U okviru realizacije projekta "Jačanje institucionalnih kapaciteta agencija za kvalitet u BiH", kojeg finansira EU, šestočlana delegacija BiH boravila je sredinom novembra u Francuskoj. Studijsko putovanje je organizovano s ciljem upoznavanja sa organizacijom zdravstvenog sistema Francuske, sa akcentom na institucionalnu organizaciju sistema kvaliteta zdravstvene njege i postupak certifikacije i akreditacije.
Za razliku od drugih zemalja EU, u Francuskoj je certifikacija zdravstvenih ustanova obavezna. Obaveznost certifikacije, kako je objašnjeno, pretpostavlja prosječne zahtjeve kako bi ih mogle dostići i "najlošije" ustanove. Dobrovoljnost, s druge strane, pretpostavlja postavljanje visokih zahtjeva u postupku certifikacije, koje objektivno ne mogu dostići svi.
Detaljnije...
-
12:33 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Zdravstvo
30 godina Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci
Još uvek na istoj adresi
Subota, 15. novembar 2008. godine. Medicinski fakultet u Banjaluci slavi 30 godina svoga postojanja i opstajanja. Lep jubilej i zavidno trajanje. Rođendansko slavlje upriličeno je svečanom akademijom u prepunoj sali Kulturnog centra Banski dvor (u istoj onoj sali u kojoj je daleke 1978. godine, novembra meseca, održana svečanost povodom otvaranja Medicinskog fakulteta u Banjaluci).
Prisutne je pozdravila dekan Medicinskog fakulteta, prof. dr Zdenka Krivokuća, rekavši da je fakultet za 30 godina rada i postojanja iznedrio 1.759 doktora medicine, 647 specijalista raznih profila, 121 magistra medicinskih nauka, 72 doktora medicinskih nauka, 156 doktora stomatologije i 150 farmaceuta. Ovim grandioznim brojkama pretočenim u medicinske stručnjake, Medicinski fakultet je dao izvanredan doprinos zdravstvu u Republici Srpskoj.
Detaljnije...
-
12:30 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Zdravstvo
Svjetski dan borbe protiv dijabetesa, 14. novembar
Ujedinjeni protiv dijabetesa u RS
U svijetu danas živi više od 250 miliona osoba sa šećernom bolešću, a tokom sljedećih 20 godina se očekuje porast na više od 380 miliona, što govori o globalnoj pandemiji dijabetesa. Svake godine od šećerne bolesti oboli novih 7 miliona osoba a umre 3,8 miliona, čija se smrt može neposredno ili posredno povezati sa šećernom bolešću. Svakih 10 sekundi umire jedna osoba sa šećernom bolešću, a dvije osobe razviju šećernu bolest. Sedam od deset zemalja sa najvećim brojem osoba koje boluju od šećerne bolesti nalaze se u skupini zemalja u razvoju. U 2025. godini 80% bolesnika nalaziće se u zemljama sa niskim ili srednje niskim prihodima. Godišnje oko 70 000 djece mlađe od 14 godina razvijaju šećernu bolest tipa 1.
Detaljnije...
-
12:28 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Zdravstvo
Koliko znamo o raku grlića materice i šta činimo na prevenciji
Prof. dr Nenad V. Babić, nacionalni koordinator za reproduktivno zdravlje, izvršni direktor Sektora za zdravstvo, Fonda zdravstvenog osiguranja RS
Rak grlića materice
Rak grlića materice razvija se u dijelu materice koji se otvara u rodnicu. Rak nastaje kada dođe do promjena ćelija grlića (vrata) materice i kada počne njihov nekontrolisani rast. Na veliku sreću, od početnih promjena ćelija do razvijenog stadijuma raka grlića materice prođe mnogo godina. Ti rani stadijumi bolesti, prije nego se razvije rak, liječe se veoma uspješno i lako.
Detaljnije...
-
12:25 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Farmacija
Remedica Ltd.
Zdravlje, napredak nauke i stalna edukacija
Remedica Ltd. je jedan od vodećih proizvođača farmaceutskih proizvoda. Pod svojim današnjim, dobro poznatim imenom, kompanija posluje od 1980. godine. Sedište kompanije nalazi se na Kipru, državi članici Evropske unije od 2004. godine, gde se – za sada – nalaze i svi proizvodni pogoni.
Detaljnije...
-
12:23 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Farmacija
Dr. Darko Počanić, voditelj koronarne jedinice Kliničke bolnice «Merkur» u Zagrebu
Liječenje erektilne disfunkcije
Erektilna disfunkcija je učestalo i obično nepotpuno dijagnostikovano oboljenje.Trenutno više od šest miliona muškaraca širom planete pati od erektilne disfunkcije. Očekuje se dupliranje ovog broja do 2025. godine. Muškarci se vrlo teško odlučuju da traže stručnu medicinsku pomoć, pa se procjenjuje da samo jedan od deset muškaraca sa erektilnom disfunkcijom prima adekvatnu terapiju. Naravno, priča o seksualnom zdravlju pripada sferi intime svakog čovjeka. Ali kada je riječ o poremećajima očekivanih prirodnih funkcija, ne treba ih se stiditi i kriti ih, jer se onda gubi i prilika za liječenje.
Detaljnije...
-
12:20 - 14.12.2008
Izdanja >> Broj 30
Zdravstvo Srbije
Lekarska komora Srbije, nakon 63 godine
Licenca je za svakog lekara čast, ali i obaveza
Prva licenca dodeljena je dr Tatjani Radosavljević, predsedniku Komore, druga prof. dr Tomici Milosavljeviću, ministru zdravlja, treća prof. dr Vojku Staniću, predsedniku Srpskog lekarskog društva. Među prvih 10, licence su dobili i general-major prof. dr Miodrag Jevtić, načelnik VMA, prof. dr Milan Antonić, predsedenik Skupštine LKS, dr Goran Bulatović, predsedenik Upravnog odbora LKS i predsednik Regionalne komore Vojvodine, prof. dr Miroslav Vukosavljević, predsednik Regionalne komore Beograda, dr Nevena Karanović i dr Tomislav Stantić, državni sekretari za zdravstvo.
Detaljnije...
|
|
|
|
|
|
Štitna žljezda kroz pet pitanja i odgovora |
1. Gdje je smještena i kako utiče na zdravlje čovjeka?
Štitna žlijezda je leptirastog oblika i teži tek tridesetak grama. Smještena je u vratu, a njena “krila”, desni lijevi režanj, “omotavaju” dušnik. Proizvodi hormone tiroksin (T4) i trijoditironin (T3) koji utiču na rad gotovo svih organa u ljudskom organizmu: rad srca, nivo holesterola, težinu, snagu mišića, izgled kože, redovitost menstruacije, pamćenje... Bolesti štitnjače pogađaju oba pola, ali su nešto češća kod žena. Mogu se, uslovno rečeno, podijeliti na one povezane s proizvodnjom previše ili premalo hormona, te one koje nastaju zbog pojačanog rasta žlijezde, što proizvodi pritisak i otečenost na vratu.
2. Šta je hipotireoza i kako se prepoznaje?
Poremećaj kod kojeg žlijezda ne luči dovoljno hormona naziva se hipotireoza. S obzirom da je jedna od glavnih uloga hormona štitnjače upravljanje metabolizmom, kada ih nema dovoljno pacijent počinje osjećati simptome sporog metabolizma. Na dužem popisu simptoma hipotireoze su: umor, debljanje, suva žućkasta koža, krhkost i gubitak kose, promuklost, gušavost, usporeni refleksi, zaboravnost, depresija itd.
3. Koji su simptomi hipertireoze?
Preaktivna štitnjača uzrokuje hipertireozu, pri kojoj organizam čovjeka doživljava pravu “hormonsku buru”. Lupanje srca, nepodnošenje topline, pojačano znojenje, drhtavica, gubitak težine, izražen apetit, ubrzana probava, nesanica, promjene vida (nepodnošenje svjetla, dvostruki vid, “izbuljene oči”) itd. - sve su to simptomi pretjeranog lučenja hormona štitne žlijezde. Iako je za hipertireozu karakteristično mršavljenje, neki se pacijenti zbog povećanog apetita udebljaju.
4. Šta predstavljaju čvorovi na štitnoj žlijezdi?
- Čvor je izraslina koju pacijent ponekad napipa sam, ili ga otkrije ljekar prilikom rutinskog pregleda. Više od devedeset odsto otkrivenih čvorova su dobroćudne izrasline, (ponekad su to ciste ispunjene tekućinom) koje ne proizvode nikakve simptome. Rijetko su bolni, ali ponekad su uzrok preaktivne štitnjače ili otežavaju gutanje.
Kada se na štitnjači razvije zloćudni tumor, tada govorimo o raku štitnjače.
Kao i druge organe i žlijezde i štitnjaču napadaju bakterije i virusi. Tada govorimo o akutnoj i subakutnoj upali. Hronična upala štitne žlijezde, poznatija kao Hashimotov tireoditis, je autoimuna bolest s najrazličitijim simptomima.
5. Kako se dijagnostifikuju i liječe bolesti štitne žlijezde?
Manuelni, ultrazvučni i rendgenski pregled štitnjače su uobičajene metode otkrivanja bolesti.
Međutim, prvi korak do precizne dijagnoze je određivanje nivoa hormona T3, T4 i THS u krvi.
Kod oboljelog od hipotireoze nivo T4 je nizak, a TSH visok (to je hormon hipofize koja pokušava stimulisati štitnjaču na aktivnost)... I za dijagnostikovanje hipertireoze također se mjeri nivo sva tri hormona. Ponekad se koriste i neki drugi pregledi kako bi se došlo do što preciznije dijagnoze i pristupilo adekvatnom liječenju.
Logičan naziv liječenja hipotireoze je nadoknada hormona koji nedostaje, a hipertireoze uzimanje lijekova koji “stišavaju” rad štitnjače. Ponekad se za ovu drugu preporučuje liječenje radioaktivnim jodom koji uništava ćelije i onemogućava prekomjerno lučenje hormona. Još jedan trajni način liječenja hipertireoze je hirurško uklanjanje cijele, ili dijela žlijezde.
Kada je u pitanju rak štitnjače primjenjuje se hirurško liječenje, kasnije i zračenje. Srećom, ti tipovi su sa velikim postotkom izlječenja.
Pripremila: Ž.G.B. |
|
|
|
|
|
